Ruski i hrvatski slavisti o glagoljici

Ove se godine po slavenskim zemljama na različite načine obilježava 1150. obljetnica moravske misije svetih Ćirila i Metoda, misije koja je iznjedrila prve tekstove na najstarijem slavenskom književnom jeziku – staro(crkveno)slavenskom. Ti su se tekstovi na različite načine i različitim intenzitetom ugrađivali u početke pojedinih slavenskih nacionalnih književnosti i jezika, osobito hrvatske. Djelo hrvatskih glagoljaša stoga je od početaka slavistike zanimljivo i inozemnim slavistima, a i danas je situacija takva da za malo koji odsječak hrvatske kulture postoji takvo zanimanje inozemne znanstvene javnosti kao za hrvatsko glagoljaštvo.

Iz takva ozračja niknuo je u Rusiji i stigao u Zagreb prijedlog da se suradnjom ruskih i hrvatskih paleoslavista i uz pomoć znanstvenika iz drugih zemalja održi u Zagrebu znanstveni skup Glagoljska tradicija u povijesti slavenske pismenosti. On je pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti doista i održan od 21. do 27. listopada, najvećim dijelom u Nadbiskupskom pastoralnom centru na zagrebačkom Kaptolu, a organizirali su ga Staroslavenski institut i Filozofski fakultet (Odsjek za kroatistiku i Odsjek za rusistiku) iz Zagreba te Institut slavjanovjedenija Ruske akademije nauka iz Moskve. Sudionika je bilo pedesetak, od čega 27 stranih znanstvenika.

Skup je otvorila ravnateljica Staroslavenskoga instituta Marica Čunčić, koja je i inače sa svojim institutskim suradnicima podnijela najveći teret u osmišljavanju i provođenju programa. Ruski gosti koji su ljubazno predložili da se govori o temi koja je hrvatska, ali ima šire slavističko značenje, nisu naravno propustili da susret iskoriste kako bi upozorili na neke svoje aktivnosti i postignuća. Tako je prije radnoga dijela Arina Mihalenko predstavila mrežnu stranicu znanstveno-obrazovnoga seminara Slavia Christiana: jezik, tekst, slika, a Natalija Zapoljskaja govorila je o knjigama znanstveno-izdavačkog centra Indrik. Radni dio prvoga dana započeo je plenarnim izlaganjima akademika Stjepana Damjanovića, koji je, da bi glavnini gostiju olakšao praćenje problematike, na ruskom jeziku održao predavanje pod naslovom Vvedenie v horvatskuju glagoličeskuju pisьmenostь (Uvod u hrvatsku glagoljsku pismenost). Nakon njega Ivanka Petrović održala je predavanje koje je slavistima poznatoj opoziciji Slavia romana : Slavia ortodoxa dodala treći član niza – Slavia Croatica – i obrazložila to posebnostima hrvatske srednjovjekovne književnojezične tradicije koja je nastajala na temelju izvora i poticaja s raznih strana koje su hrvatski glagoljaši svojom kreativnošću uobličili u poseban i prepoznatljiv sustav.

Poznati talijanski paleoslavist Giorgio Ziffer iz Udina govorio je o počecima staroslavenske jezične kulture, pri čemu je analizirao tekstove Žitije Konstantina – Ćirila, Pohvalu sv. Ćirilu, raspravu O pismeneh Črnorisca Hrabra, Slovo o zakonu i blagodati te Nikodemovo evanđelje. Anatolij Turilov iz Moskve, koji se među ruskim slavistima ističe poznavanjem hrvatskoglagoljskih tekstova, govorio je o hrvatskoj glagoljici kao alfabetu europskoga kulturnog pograničja u srednjem vijeku, a Natalija Zapoljskaja, također iz Moskve, iznijela je strategiju opisa crkvenoslavenskog jezika u jezikoslovnim djelima 16. i 17. stoljeća.

Drugi dio prvoga dana iskorišten je za obilazak Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje su gosti prisustvovali otvaranju dviju izložbi: Glagolitika u NSK (autor Ivan Kosić) i Hrvatska rusistika (autorica Željka Fink Arsovski). U okviru tih dviju izložbi prikazan je niz najstarijih hrvatskih glagoljskih knjiga poput prvotiska Misala iz 1483, Petrisova zbornika iz 1468, a prikazane su i knjige hrvatskih autora koje se bave ruskim jezikom ili su prevedene s ruskog na hrvatski jezik. Nakon izložbe ruska profesorica Natalija V. Mosjagina održala je predavanje o osnovama notnoga crtovlja, ali i zabavila slušatelje prelijepim pjevanjem i poticajem da se i sami slušatelji okušaju u izvedbi pojedinih sekvenci staroruskoga liturgijskoga pjevanja.

Drugi dan bio je u znaku tekstološke i jezikoslovne problematike: akademkinja Anica Nazor iz Zagreba održala je predavanje Tiskane hrvatske glagoljske knjige u 15. i u prvoj polovici 16. stoljeća; a zatim su uslijedila predavanja Sanje Holjevac (Glagoljaška jezičnoliturgijska tradicija u Rijeci u 16. i 17. stoljeću), Milice Lukić i Vere Blažević Krezić (Rukopisna staroslavenska gramatika Dragutina Antuna Parčića), Sanje Zubčić (Hrvatskoglagoljski grafiti) te Matea Žagara (Noviji okvir glagoljske paleografije). Nakon prijepodnevnih izlaganja otvorena je izložba Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške autorice Anice Vlašić-Anić, u kojoj se moglo vidjeti kako se jedan samostan brinuo o nabavljanju i čuvanju glagoljičnih rukopisa i tiskovina. Okrugli stol koji je uslijedio u popodnevnom dijelu programa naslovljen je Problemi slavenske paleografije. Raspravljali su Barbara Lomagistro iz Barija, koja je govorila o uzajamnom utjecaju glagoljice i ćirilice, već spomenuti Anatolij Turilov koji je analizirao prikaz glagoljice u Slavjanskoj paleografiji S. M. Kuljbakina, Sava Mihejev iz Moskve (o starim glagoljskim natpisima na Balkanu), Mateo Žagar prikazao je neke od rezultata svojih istraživanja o minuskulizaciji glagoljice, a Marica Čunčić uputila nas je na svoja istraživanja o trokutastoj glagoljici.

Treći dan donio je niz izlaganja u vezi s hrvatskom glagoljaškom književnosti: Marija-Ana Dürrigl govorila je o literarnim dosezima hrvatskih glagoljaša, Andrea Radošević o prijepisima glagoljskoga Korizmenjaka, Margaret Dimitrova iz Sofije o najstarijoj slavenskoj verziji Solomonove pjesme, Lucija Turkalj o grčkim i latinskim utjecajima u hrvatskoglagoljskom Fraščićevu psaltiru iz 15. stoljeća, a Ivana Eterović o sociolingvističkim paralelama slavenskoga srednjovjekovlja. Okrugli stol koji je uslijedio nazvan je Crkvenoslavenska pismenost i jezik 11–17. stoljeća: opće i lokalno. Izlagali su Victoria Legkikh iz Münchena, Riva Evstifeeva iz Urbina, Margarita Zhivova iz Pise i Milan Mihaljević iz Zagreba.

U četvrtom su danu bila okupljena predavanja različitih tematika. Vida Vukoja predstavila je Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, Marinka Šimić izložila je vrijedne podatke o Akademijinu brevijaru, hrvatskoglagoljskom rukopisu s kraja 14. stoljeća, a Katarina Lozić Knezović upozorila je na mlađe jezične utjecaje u Klimantovićevu zborniku I. Gordana Ćupković predstavila je svoja istraživanja o konstrukcijama s dativom u reformacijskom Novom testamentu iz 1562/63, Tanja Kuštović podsjetila je na istraživača Josipa Hamma i njegove „ruske“ teme, a Kristijan Kuhar govorio je o rimskom i bizantskom u ranom razdoblju slavenske liturgije do 13. stoljeća. Okrugli stol toga dana bio je Crkvenoslavenski jezik i slavenski jezici: strukturno-funkcionalne karakteristike i na njemu su sudjelovali znanstvenici Moskve i Volgograda.

Peti dan izlaganjem je otvorila Jasna Vince govoreći o hrvatskim glagoljskim početnicama kao odrazu kulturnih prilika, Božo Kovačević (veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji od 2003. do 2008) govorio je o svom sudjelovanju u obilježavanju Dana slavenske pismenosti u Moskvi. Ana Kovačević predstavila je suvremeni život glagoljice u supkulturi i pop-kulturi, osvrćući se ponajprije na grafitne glagoljske natpise. Vesna Milković izravno je pokazala kako su hrvatski glagoljski misali poslužili kao nadahnuće u modnom dizajnu, pri čemu je predstavila nekoliko svojih modnih kreacija s glagoljskim slovima. Na kraju ovog dana glavna organizatorica Marica Čunčić govorila je o digitalizaciji građe Staroslavenskog instituta. Nakon toga uslijedio je posjet Staroslavenskom institutu na Gornjem gradu, gdje su sudionici mogli vidjeti prostore jedine ustanove koja se bavi isključivo istraživanjem hrvatskih srednjovjekovnih tekstova. Dan je završio u rezidenciji vojnoga izaslanika Republike Austrije brigadnoga generala Romana E. Fischera, koji je ugostio sudionike znanstvenog skupa priredivši 90–minutni koncert klasične glazbe koju je izveo Festival Kvarner, pod naslovom Glago koncert.

Subota je bila predviđena za posjet Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gosti iz Ruske Federacije darovali su Filozofskom fakultetu dio svoje recentne literature, a zauzvrat je i Filozofski fakultet njima darovao izdanja hrvatskih izdavača i izdanja sama Filozofskog fakulteta. Sudionici su upoznati s osnivanjem Filozofskog fakulteta u Zagrebu i s organizacijom pojedinih slavističkih studija na fakultetu. Uslijedio je okrugli stol pod naslovom Aktualni problemi u nastavi slavenskih jezika, u kojem su iskustva u nastavi iznijeli sudionici iz Moskve. Na kraju su Mihaela Ljuning i Natalija Fischer radionicom Ruski jezik kao strani predstavile način na koji podučavaju ruski jezik onima koji taj jezik ne govore. Skup je potom zatvorila Marica Čunčić, koja je ujedno pozvala sve sudionike na predstavljanje knjige glagoljskoga Novoga testamenta (protestantsko izdanje iz 16. stoljeća), koje je održano istoga dana na Filozofskom fakultetu. To nije bio i kraj skupa. U nedjelju su organizatori sve sudionike poveli na otok Krk, kolijevku hrvatske glagoljice, te su svi imali prilike vidjeti i uživo nešto od onoga o čemu su slušali na predavanjima, npr. glagoljske natpise u Omišlju i Vrbniku. U Omišlju je bila posebno organizirana sveta misa s glagoljaškim pjevanjem, a u Jurandvoru su gosti mogli vidjeti kontekst i prostor u kojem je bila smještena Bašćanska ploča, o kojoj je detaljno, na licu mjesta, govorio Milan Mihaljević, koji je bio i stručni vodič cijelog izleta. Tekst Ploče recitirao je dramski glumac Stjepan Bahert.

Skup je bio obilježen smjenjivanjem hrvatske i ruske tematike, ugodnim ugođajem znanstveničkoga druženja i međusobnog informiranja i uvjereni smo da su svi njegovi sudionici i slušatelji koji su povremeno svraćali ponijeli najbolje dojmove i obogatili se novim spoznajama. Osim toga skup je dao i novih poticaja koji će sigurno rezultirati novim istraživanjima i novim relevantnim znanstvenim tekstovima.