Književnica snažne moralne svijesti

Doris Lessing, dobitnica Nobelove nagrade 2007, umrla je u Londonu u 94. godini.

Njezin izdavač Harper Collins opisao je djelo britanske spisateljice kao „dar svjetskoj književnosti“. Kao „jedna od najvećih svoje generacije“, Doris Lessing ostala je „nemiran duh, znatiželjna i svakomu inspiracija“ i do visoke starosti.

Rođena 1919. kao kći britanskoga bankara u Perziji, odrasla je u današnjem Zimbabveu. Debitirala je 1950. s romanom Trava pjeva, o rasnoj diskriminaciji u južnoj Africi, što je ujedno uvelo i ključnu temu njezina djela: borbu protiv dominacije i nasilja. Međunarodni je uspjeh postigla romanom Zlatna bilježnica (1962), koji je, protiv njezine volje, postao neka vrsta Biblije feminizma, a na hrvatski jezik preveo ga je Mate Maras (2008).

Ukupno je objavila pedesetak knjiga, među njima Djeca nasilja, Dobri terorist i Peto dijete, što je produktivnost koja je za dio kritike išla na račun stila, no snaga njezina djela bila je u moralnoj svijesti i psihološkoj analizi figura. Od 1953. do sovjetskog ulaska u Mađarsku 1956. bila je članica britanske Komunističke partije, a politički je angažirana ostala do smrti, iako se u osamdesetim godinama udaljila od marksizma i postala izrazito kritična prema komunizmu. Osnovala je i humanitarnu organizaciju Afghan Relief, a u devedesetim se počela zauzimati i za planetarne ekološke probleme. U isto vrijeme objavila je i autobiografiju, a dio vlastitih iskustava prepričala je u romanu Najslađi san (2001). Posljednji roman Alfred i Emily objavila je 2008.