IZ OGRANAKA

Blato

U povodu Mjeseca hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske u Blatu i Narodna knjižnica 14. studenoga 2013. u Klavir-sali Doma kulture organizirali su predstavljanje knjige Priče iz dva škafetina autorica Sande Hančević i Valerije Jurjević. U opuštenoj otočnoj atmosferi o knjizi su govorile Jadranka Žuvela, Franciska Jurišić Bačić te same autorice. Predstavljanje je uljepšala i klapa Koraja s voditeljicom Dalijom Gavranić. (G. G.)

Buje

Nova slikovnica Daniela Načinovića Grožnjan: šarena čitanka iz grada umjetnika u izdanju Ogranka u Bujama premijerno je predstavljena 14. studenoga u Gradskoj knjižnici Umag, čime je završen Mjesec hrvatske knjige u Umagu. Riječ je o drugom naslovu biblioteke Bujski grozd, koji na vrlo poseban način čitateljstvu dječje dobi predstavlja istarski grad i njegove umjetnike.

Daniel Načinović na predstavljanju je rekao da slikovnica koju je ilustrirala Tea Paškov Vukojević, a uredio Zlatan Varelija, na poučan i zabavan način, tekstom i slikom, obuhvaća glavne karakteristike i osebujnost istarskoga gradića koji je svoju identifikaciju uspostavio na istarskoj, hrvatskoj i europskoj razini. U okrilju svoga ambijentalnog identiteta Grožnjan je postao simbolom domaćih ugođaja i međunarodne stvaralačke suradnje. „U tom smislu Grožnjan je jedna od europskih paradigma potvrđivanja značaja manjih mjesta u sprezi tradicije i suvremenosti, nadasve u komunikaciji mnogih generacija. Čitanka sve to približava najmlađima u doživljaju zavičaja prema viziji svijeta. Kroz bajkovite opise, poeziju, slike i notne priloge u knjizi se razastire birani pojmovnik prošlosti i sadašnjosti, metodikom lakog memoriranja i nadasve ugođajnog povezivanja detalja i cjeline“, istaknuo je autor. Predstavljanje su glazbenim brojevima uveličali Paolo Biloslavo na harmonici te duo Anita i Dante Marušić. (G. G.)

Čitluk

Zahvaljujući javno iskazanoj potpori Organizacijskog odbora manifestacije Dani berbe grožđa – Brotnjo 2013. inicijativa predsjednika čitlučkog ogranka MH Andrije Stojića da se na području Brotnja, najvećega vinogorja u BiH, postavi spomenik zahvale vinovoj lozi u obliku grozda započela je s realizacijom. Akademski kipar Stjepan Skoko, dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, već mjesec dana kreativno promišlja i razrađuje spomenutu ideju.

Kao plod toga rada nastalo je dvadesetak minijaturnih skulptura, prijedloga mogućih rješenja spomenika grozdu vinove loze. Namjera je napraviti izložbu tih miniskulptura u Galeriji kluba Matice hrvatske te pružiti mogućnost svim mještanima da javno sudjeluju u izboru skulpture na osnovi koje će biti izrađeno konačno rješenje spomenika. Grozd bi simbolizirao žilavku ili blatinu, tu broćansku blagodat od koje je stoljećima živio i preživljavao narod toga kraja, proizvodeći od tih autohtonih sorti nadaleko čuvena vrhunska vina.

U razgovoru s autorom, zaključeno je i kako bi najprikladnije mjesto za postavljanje spomenika grozdu bilo središte budućega prometnog kružnog toka koji se gradi kod Lovačkog doma u Potpolju. Spomenik grozdu bi, kao zorna slika podneblja, kao dobrodošlica svim gostima i putnicima, tako bio smješten uz jednu od najfrekventnijih prometnica u Hercegovini. (G. G.)

Grude

U okviru manifestacije VIII. dani Matice hrvatske u Grudama – Božiću ususret – od 21. studenoga do 22. prosinca Ogranak MH u Grudama priređuje niz kulturno-umjetničkih priredbi. Dosad su održana tri programa: predstavljanje Ričnika zapadnoercegovačkoga govora Ante Kraljevića prvoga dana manifestacije, zatim promocija knjige Tihomira Dujmovića Tko mi zabranjuje kolumne?, o čemu su uz autora govorili Goran Marić, ratni potpredsjednik Vlade RH, i Milan Ramljak, te okrugli stol o gangi u suorganizaciji s Institutom za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba.

Na okruglom stolu 22. studenoga okupili su se gotovo svi važniji proučavatelji fenomena gange kao tradicijskoga vokalnog načina pjevanja dvaju deseteraca, koji je 2009. zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH, a od 2010. nalazi se i na listi UNESCO-a pod imenom ojkavice. Prema tvrdnjama Anđelka Mijatovića, koji je prije četrdesetak godina priredio prvi opsežni zbornik s desetak tisuća tekstova toga tradicijskog načina pjevanja, ganga se pjevala od Biokova i Mosora, preko Neretve, Cetine, Uskoplja, Livna, Kupresa, Ivan-planine, Kalinovika, Foče, Stoca i Nevesinja, a godinom njezina nastanka smatra se 1900. O umjetničkoj vrijednosti gange govorili su uz ostale i umirovljena profesorica glazbe Ankica Petrović, koja je doktorirala s temom o arhaičnom pjevanju i gangi na Kraljevskom sveučilištu u Belfastu, muzikolog Nikola Buble s Umjetničke akademije u Splitu te Ines Prica s Instituta za etnologiju i folkloristiku. Uz raspravu o gangi, pjevačke skupine iz Gruda, Posušja i Imotskog pokazale su više načina ganganja i priginjanja drugoga stiha koje varira od mjesta do mjesta. Najavljen je i zbornik radova sudionika skupa. (Ivica Luetić)

Nova Gradiška

Članovi Ogranka MH u Novoj Gradiški, zajedno sa članovima gradskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, sudjelovali su u dosad najvećoj koloni sjećanja i ponosa na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenoga. Također su sudjelovali i na svečanom misnom slavlju na Memorijalnom vukovarskom groblju, gdje je molitvu za sve žrtve Domovinskog rata predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić.

U organizaciji Ogranka uz 100. obljetnicu rođenja hrvatskoga pjesnika Viktora Vide održan je i glazbeno-poetski susret. U vjeronaučnoj dvorani župe Bezgrješnog začeća BDM program su pripremile članice predsjedništva Ogranka Vjekoslava Bagarić i Tihana Bilešić te učenici gimnazije. (Josip Ostić)

Solin

U organizaciji OMH u Splitu knjiga Duša mi gori Peje Šimića predstavljena je u Domu kulture Zvonimir u Solinu. Knjigu su uz autora predstavili Vlado Nuić te književnik Petar Vulić. Pjesnik Pejo Šimić Hercegovac je iz Posavine koji službeno putuje Hrvatskom i piše pjesme u kraju gdje se trenutno nalazi, uglavnom jezičnim idiomom toga kraja. Objavio je do sada šesnaest zbirki s više od tisuću pjesama mahom misaonog i socijalnog sadržaja. Sve Šimićeve zbirke protkane su četirima prepoznatljivim nitima ljubavi i to prema Bogu, domovini, ženi i majci, a znatan je broj pjesama uglazbljen. U najnovijoj zbirci pjesama pjesnik pjeva glasom naroda, piše od izrazito intimne, ljubavne poezije, preko krajolika, motiva ugođaja i atmosfere do domoljubno-socijalne. Sva njegova poezija, bez obzira na motive, nosi u sebi čvrstu zajedničku komponentu i smisao: naglašen ton sjete i čežnje za srećom te duboku, neizrecivu tugu zbog nemoći maloga čovjeka da promijeni okrutnu zbilju, koja je iz dana u dan bliže ponoru, dnu. (Ivica Luetić)

Umag

Književna tribina Život i djelo Ive Bale­n­to­vi­ća održana je 13. studenoga u umaškoj Gradskoj vijećnici, gdje su profesori, teoretičari i povjesničari književnosti, književnici, publicisti govorili o različitim aspektima života i djela hrvatskoga pjesnika, prozaika, urednika, novinara i publicista Ive Balentovića, u povodu stogodišnjice njegova rođenja (1913– 2001).

Predsjednik Ogranka MH u Umagu, Stelio Prodan, otvorio je skup te referirao o Balentovićevoj vezi s politikom; Boris Biletić govorio je o Balentovićevu časopisu Susreti i autorovu odnosu s Novom Istrom, Mate Ćurić o Balentoviću u Glasu Istre, Katica Čorkalo Jemrić o Recepcijskom narativu o Ivi Balentoviću, Daniel Mikulaco o Lokalnom i univerzalnom u novelistici Ive Balentovića, Miroslava Tušek o Balentovićevoj Kratkoj priči, Neven Ušumović o Balentovićevu Psihološkom realizmu, a Đuro Vidmarović o Balentovićevoj poeziji. Fedor Putinja bio je spriječen, ali je dio njegova teksta pročitao predsjednik Ogranka.

U ime ogranaka MH u Umagu i Bujama te Ogranka DHK u Istri, Zlatan Varelija najavio je zajednički projekt digitalizacije svih brojeva časopisa Susreti. Najavljeno je i tiskanje zbornika radova sa znanstvenog skupa. (Irena Mikulaco)