Europski poslovi hrvatska su unutarnja politika

U organizaciji Odjela za politologiju Matice hrvatske i Udruge hrvatskih diplomata održan je u Matici hrvatskoj 28. listopada okrugli stol Hrvatsko članstvo u EU: izazovi i perspektive. Skup su uvodno pozdravili Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, i Dubravko Žirovčić, predsjednik Udruge hrvatskih diplomata. Na okruglom stolu sudjelovali su: Jure Vujić, pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske s temom Hrvatska u EU između Schumana i Brzezinskog, Mladen Puškarić, koji je govorio o temi Globalizacija, EU i Hrvatska, Vedran Obućina, tajnik Društva za mediteranske studije, Filozofski fakultet u Rijeci, s temom Sto dana Europske Unije – između Hegela i Nozicka, Božo Skoko s izlaganjem Međusobna percepcija Hrvatske i EU – kako Europa doživljava nas, a kako mi Europu, Neven Šimac, koji je izlagao o tome Kako hrvatska država treba i kako njezini građani mogu sudjelovati u Europskoj Uniji, Slaven Letica s temom Europska Unija 2014: s Hrvatskom, ali bez države(a) blagostanja te Tuga Tarle, spisateljica, s temom Identitet i maska.

EU je proces, a ne konačni proizvod, naglašeno je u Matici

Europska Unija suočena je danas s globalnim geoekonomskim i geopolitičkim tektonskim promjenama, na koje još nema jedinstven prikladni odgovor. EU također nastoji sanirati financijske i gospodarske posljedice krize. Još ostaje otvoreno pitanje hoće li iz jačanja ekonomske i monetartkao odgovor na sve suvremene globalne izazove. Hrvatska je ušla u Europsku Uniju, koja je opterećena mnogim gospodarskim, financijskim i društveno-kulturnim pitanjima, no europski institucionalni i pravni okvir kao i mehanizmi pružaju Hrvatskoj mogućnost učinkovita korištenja i artikuliranja nacionalnih interesa na području gospodarstva, politike i kulture. Na skupu se raspravljalo o trenutnom političkom položaju Hrvatske u EU nakon stotinu dana članstva. Svi su sudionici ustanovili da su hrvatske elite suočene s problemima koji se dotiču definicije i provedbe strateških interesa i ciljeva unutar Unije, s nepoštivanjem preuzetih pravnih obveza koje proizlaze iz ugovora Unije (slučaj lex Perković), i s neučinkovitijim korištenjem pravom članstva kao i pravom europskoga građanstva. Predstavljen je razvoj povijesne ideje i konstrukcije Unije, koja je bila inicijalno zamišljena kao Sjedinjene Europske Države nakon Drugoga svjetskog rata, kao izazov na gospodarsku obnovu Europe.

Na skupu je naglašeno kako je EU ponajprije proces, a ne konačni proizvod, koji treba dorađivati i poboljšavati. U tom smjeru istaknuto je kako su za Hrvatsku europski poslovi eminentno unutarnji poslovi, a ne vanjski. Vrlo je važna uloga percepcije Hrvatske unutar Unije, a iznijeti su tijekom predavanja zanimljivi statistički podaci drugih članica, koje uglavnom imaju pozitivnu percepciju o Hrvatskoj. Mogla se također čuti zanimljiva rasprava o stanju i budućnosti hrvatskog identiteta i nužnosti oslobađanja od krivih predodžbi, maski i stereotipiziranih obrazaca hrvatskog identiteta. Na europskom kontinentu događaju se tektonske geoekonomske promjene koje će imati dalekosežne posljedice za sudbinu europskih naroda, za europski identitet i kulturu. Riječ je o sklapanju ugovora između SAD-a i Unije, o uspostavi velikoga transatlantskog tržišta u 2015, projekt koji predviđa ukidanje carinskih, tehničkih i normativnih barijera, liberalizaciju javnih tržišta, investicija i intelektualnog vlasništva i uspostavu zajedničkih pravila na dvama kontinentima. Tako će zajedničko tržište zasigurno promijeniti geopolitičku konfiguraciju same Unije i snažno utjecati na pravnu, gospodarsku baštinu koji je već pod snažnim utjecajem američke kulturne hegemonije.