Živo Kukuljevićevo nasljeđe

„Tko može celomu jednomu narodu, ako je taj i Bog zna kako malen, nu ako istinitu i krepku volju ima, zabraniti, da svojim prirodjenim jezikom govori, da ga na parvo mesto stavi, i po tom narodnost svoju digne (…) On nam mora biti parvi sarcu našemu, on mora biti parvi i duhu našemu! Š njim i po njem moramo nesretnu našu domovinu i nesretni naš narod sretnimi učiniti!“ Tim je riječima Ivan Kukuljević Sakcinski u Hrvatskom saboru prvi put progovorio na materinskom jeziku prije točno 170 godina. U čuvenom govoru, vrlo aktualnu i danas, založio se za uvođenje hrvatskoga jezika kao službenoga, za njegovanje vlastitoga jezika, njegovo izgrađivanje i učenje, ukazavši na uzajamnost jezične i društvene izgradnje.

U znaku obljetnice toga govora znamenitoga hrvatskog ilirca, povjesničara i književnika, rođenog Varaždinca, odvijali su se i ovogodišnji Kukuljevićevi dani, održani u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicima 29. listopada. Uz bogat popratni program na tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji pod pokroviteljstvom Varaždinske županije, Grada Varaždinske Toplice, Matice hrvatske i Ministarstva kulture priređen je književno-znanstveni skup pod motom Hrvatskim govorom za hrvatski jezik i samostalnu vladu, na kojem je izlagalo sedmero stručnjaka različitih profila. Uz prikaz rezultata novih istraživanja za Kukuljevićevu biografiju raspravljalo se i o suvremenim problemima hrvatskog jezika i govorništva te nužnosti zaštite i revitalizacije spomeničke baštine.

Ivan Kukuljević prije točno 170 godina održao je u Saboru prvi govor na hrvatskom jeziku

Manifestacijski dio programa započeo je svečanom povorkom na čelu s konjanicima Županijske husarske garde od OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića do spomenika hrvatskom jeziku i groba Antuna Kukuljevića Sakcinskog, gdje su uz prigodne riječi položeni vijenci. Simpozij je otvoren u hotelu Minerva tamburaškom izvedbom Lijepe naše i pozdravnim govorima gradonačelnice Goranke Štefanić te predsjednice Ogranka Božene Filipan, koja je prenijela pozdrave Kukuljevićeve praunuke.

Izlaganjem s temom Matica hrvatska Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom Božena Filipan otvorila je radni dio skupa govoreći o tematskom broju časopisa Kolo (5–6, 2013) u kojem je prikazana povijesna i suvremena uloga Matice hrvatske u zaštiti i kultiviranju hrvatskoga jezika te o udjelu Ogranka u Varaždinskim Toplicama na tome zadatku, posebno u njegovanju govorništva i primjeni principa zavičajnosti u odgoju i obrazovanju. Prikazala je i svrhovitost Kukuljevićevih govora u godini 1848. te na primjeru Kukuljevićeva raščlanjenoga govora iz listopada 1843. pokazala kako se Ivan Kukuljević Sakcinski poslije hrvatskoga govora u staleškome saboru obraćao demokratskim svrhovitim govorom na skupštini zagrebačke varmeđije svim društvenim slojevima o kojima je ovisila budućnost slobodne Hrvatske. Lidija Zečević ukazala je na Suvremene probleme i tehnike javnoga govorništva te na ulogu radionica govorništva u školama, a stručne savjetnice Ivana Peškan i Vesna Pascuttini prikazale su vrijednu restauriranu crkvenu baštinu kapele Sv. Križa u Križovljanu blizu Ludbrega i Sv. Josipa u Bednji te crkvenu opremu Svetišta u Ludbregu. Stjepan Laljak predstavio je dosad neobjavljeno izvorno integralno pismo Ivana Kukuljevića Dragutinu Rakovcu iz travnja 1842, a Nenad Baor istraživanje Predijalno plemstvo Varaždinskih Toplica na izvornicima, u kojem donosi bogatu onomastičku i toponimsku građu. Sažetak rada Hrvoja Jakovca Potreba za standardizacijom hrvatskoga medicinskog nazivlja pročitala je zbog autorove spriječenosti Vlasta Pokos, a Primjenu principa zavičajnosti u nastavi prikazale su na primjerima iz svoje prakse um. profesorice Ivanka Kunić i Barica Pahić i predložile da se u školskim planovima osigura vrijeme za primjenu sadržaja iz zavičajne spomeničke baštine. U završnom dijelu pročitan je dio rada Zakon o hrvatskom jeziku i pravopisu ruskoga kroatista Artura Rafaeloviča Bagdasarova, čime je aktualizirana jezična problematika o kojoj je Kukuljević govorio prije više od stoljeća i pol.

Ovogodišnji Kukuljevićevi dani uspješno su nastavili kontinuitet važne kulturne manifestacije, koja oko imena velikoga hrvatskoga ilirca već godinama okuplja stručnjake iz cijele zemlje. Otvorene su neke nove teme, ukazano je na aktualne probleme jezične politike, a posebno je naglašena potreba nastavka interdisciplinarnoga proučavanja Kukuljevićeva djela u europskom kontekstu. Upozoreno je i na nužnost istraživanja izvorne građe o Kukuljeviću, što treba suprotstaviti zastarjeloj interpretaciji i falsifikatorskim napisima.