Stup Matice, vestalka grada

Nakon dugotrajne borbe s nesmiljenom bolešću i ustrajnoga radnog angažmana do posljednjeg dana preminula je Ivana Burđelez. Praznina koju njezina smrt ostavlja u Dubrovniku dugo će se osjećati, jer je njezina djelatnost bila nemimoilazna na mnogim područjima, ponajprije na radnom mjestu u Interuniverzitetskom centru, a gotovo ništa manje u iznimno agilnu ogranku Matice hrvatske, gdje je bila predsjednica, odgovorna urednica uglednog časopisa i promotorica velikog broja nastupa i manifestacija. Kulturom i kompetencijama, radnim zanosom i prijateljskim odnosom sve nas je višestruko zadužila, a za njezine zasluge rijetko smo joj uzvraćali, izuzev više nego opravdana priznanja u obliku Nagrade Matice hrvatske za izdavačku djelatnost.

Ivana Burđelez bila je ponosna na svoj Dubrovnik i svjesna obaveza prema njegovoj nacionalnoj ulozi

Nama koji smo Ivanu poznavali moguće je ocijeniti veličinu gubitka. Premda nije mnogo objavljivala, njezina znanstvena sprema i dobra motiviranost obećavali su zrele plodove. Istraživanjima i adekvatnim tumačenjima približila je domaćoj i inozemnoj publici mnoga poglavlja iz dubrovačke povijesti, posebno ulogu i utjecaj židovske enklave i relacije Republike s drugim mediteranskim sredinama i zemljama. Otvorena suradnji, sudjelovala je na mnogim međunarodnim skupovima i svojim prilozima pridonijela afirmaciji hrvatske kulture u inozemstvu. A jednako je tako pozivala i ugošćavala strane znanstvenike da prenose svoja iskustva domaćoj struci i ujedno šire spoznaje o Hrvatskoj.

U ratom poharanu i opustošenu Dubrovniku Ivana Burđelez bila je među prvima koji su se trudili i uspijevali da što prije zacijele rane i premoste se cezure na kulturnom području. Ponosna na svoj Grad i svjesna obaveza prema njegovoj nacionalnoj ulozi, učinila je sve što je mogla da ga afirmira kao hrvatsku Atenu, a ujedno posvjedoči i njegovu kozmopolitsku vokaciju. Može se reći da je kao prava vestalka bdjela nad živom vatrom velike tradicije Grada te nastojala da je i drugi upoznaju i cijene.

Poznavajući Ivanu Burđelez u mnogo smo navrata vidjeli kako se veseli tužim rezultatima te kako nastoji da prave vrijednosti izađu na vidjelo. Bez njezina angažmana teško da bi izašle mnoge knjige i studije raznih kolega i suradnika. Primjerice, sasvim nedavno njezinim su uredničkim nastojanjem tiskane iznimno vrijedne i zahtjevne publikacije kao što dvosveščani pregled kritike o Luku Paljetku (u redakciji Anamarije Paljetak) i monumentalna analiza povijesne stambene arhitekture Kuća u Gradu autorice Nade Grujić.

Premda formacijom filologinja i povjesničarka, a zaposlenjem organizatorica i upraviteljica, puninu i širinu svojega djelovanja ostvarivala je naročito u okviru Ogranka Matice hrvatske, koji je upravo u dubrovačkoj sredini imao gotovo najveću važnost i jamačno najuvjerljivije rezultate. Izdanjima i prezentacijama knjiga, prijateljskim druženjima, književnim večerima, likovnim izložbama i glazbenim događanjima kao da je vraćala kreativnu atmosferu koju taj dragocjeni ambijent zahtijeva i zaslužuje. A nastupima u takvim prigodama nepretenciozno je, ali uvjerljivo, svjedočila i svoj literarni senzibilitet i razvijeni ukus, predstavljajući se dostojnim baštinicom sredine koja ju je odnjihala. Njezinu dragu uspomenu i impozantan radni ulog dugo ćemo i sa zahvalnošću pamtiti.