Pogled unatrag

Glazbena tribina u Opatiji dočekala je 50. obljetnicu, na čelu s dvojicom skladatelja. Silvio Foretić i Vanja Lisjak Tribinu su posvetiti retrospektivi i prošlosti. Programski izbor donio je odabranu hrvatsku glazbu u izvedbi najistaknutijih domaćih ansambala. No nije bilo ni jednoga novog djela. Redoviti tribinaši, koji sudjeluju ili prate Tribinu u Opatiji, ipak su priželjkivali i pokoju praizvedbu, ili barem veći broj izvedbi djela novijega datuma, i mlađih skladatelja, jer je suvremena i nova glazba oduvijek bila osnovni i najvažniji cilj i glavna tema rasprava. Izborom djela skladatelja koji su većinom već umrli, i nedostatkom onih koja su skladali mlađi skladatelji, dogodilo se i to da ti mlađi skladatelji nisu ni došli na Tribinu, premda su bili pozvani. Simptomatično je bilo i to što su izvođači, članovi ansambala koji su priredili koncerte na Tribini, bili nedostupni za razgovore, rasprave, zbog kojih Tribina i postoji, jer su se na Tribini zadržali tek toliko da bi odsvirali svoj program – pa se koncertni dio mogao održati i negdje drugdje jer interakcije s izvođačima nije bilo.

Zagrebački solisti /Snimila Anastazija Vržina

 Pavica Gvozdić

Promijenio se i izbor anasambala koji su nastupili. Nije bilo specijaliziranih izvođača suvremene glazbe, poput Ansambla Cantus ili Fronesisa. Bili su tu Zagrebački kvartet, Zagrebački solisti, Zbor HRT-a te doajeni pijanizma u Hrvatskoj, Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan. Bilo je i jazza s ansamblom Jazziana Croatica te pijanistom Matijom Dedićem,

Sve je počelo nastupom Zbora HRT, pod vodstvom šefa dirigenta Tončija Bilića. Zbor je odabrao izvrsne skladbe, reprezentativne za vokalno stvaralaštvo 20. stoljeća, koje pripadaju u vrh literature za zbor daleko izvan hrvatskih granica. To su madrigali za djevojački zbor i obligatne instrumente Petra Bergama Spiriti eccelenti, koje je Zbor izveo na standardno visokoj razini. Još je jedna izvrsna skladba iz obilja stvaralaštva Igora Kuljerića Galeotova pesan, također dio repertoara toga ansambla. Bio je tu i Ubu Marka Ruždjaka, skladba koja može u internacionalni repertoar jer se koristi jezikom slogova i glasova, koji značenje dobivaju efektima i ekspresijom. Zbor je programu pridodao i novu skladbu Daniel Milka Kelemena, za dvozborje, na biblijske motive, skladana prepoznatljivim rukopisom Milka Kelemena, 2008, praizvedena godinu poslije.

S antologijskim izborom djela naših skladatelja nastupili su i Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan, na zajedničkom koncertu, kao tandem koji iskustvom, nakupljenim znanjem i velikom i iskrenom srčanošću može mnogo toga pokazati i prenijeti mlađima od sebe. Pavica Gvozdić odsvirala je Tri preludija Davorina Kempfa, Jubilus Ive Josipovića, Sonnant Stanka Horvata, Četiri studije Borisa Papandopula, a Vladimir Krpan Treću sonatu Borisa Papandopula, Mikrosuitu Natka Devčića te Prvu sonatu Stjepana Šuleka.

Nakon tog programa 50. opatijska tribina nastavila se večernjim koncertom Zagrebačkih solista, koji su donijeli ne sasvim antologijski izbor iz hrvatske glazbe 20. stoljeća. Antologijska je svakako skladba Lumina Ive Maleca, za dvanaest gudača i magnetofonsku vrpcu nastala 1968. u Parizu, u ovoj izvedbi nešto izmijenjena i modernizirana, s elektronikom umjesto vrpce. Na programu se našlo i manje izvođeno mladenačko djelo Stanka Horvata, Četiri stavka za gudače, kao i mladenačko djelo Srđana Dedića Concerto grosso, u izvedbi koja je na momente plijenila pravom udubljenošću, posebno koncertnog majstora Sretena Krstića i violista Hrvoja Philipsa.

Program u petak završio je zanimljivim nastupom sastava Borna Šercar’s Jazziana Croatica. Osnovni je dio njihova programa jazz zasnovan na temama nekih poznatih hrvatskih skladbi, poput Bersinih Sunčanih polja ili Gotovčeva Simfonijskog kola.

Subotnje popodne ispunio je Zagrebački kvartet s hrvatskim klasicima 20. stoljeća – skladbama Doppio Branimira Sakača, Song Igora Kuljerića, Gudački kvartet Frana Paraća i Zaboravljene muzike Dubravka Detonija, s kojima je završio koncertni program 50. glazbene tribine Opatija.

Povijesna retrospektiva ostvarena je i videoprojekcijama, koje su odabrali muzikolozi Seadeta Midžić i Nikša Gligo, te izborom ukazali na to što je Tribina u povijesti težila biti i što je sve znala i mogla obuhvatiti, ali i naznačili nove smjernice. Povijest Tribine također je prikazana i na vrlo preglednoj, sažetoj i atraktivno odabranim video-, audio- i fotografskim materijalom ispunjenoj izložbi koju je osmislila muzikologinja Petra Pavić.