IZ OGRANAKA

Ogranak Matice hrvatske u Blatu 5. studenog organizirao je predstavljane knjige Krivudavi putovi života Petra Gugića. U punoj Klavir-sali Doma kulture o knjizi su uz autora govorili urednik knjige Franko Mirošević i Franciska Jurišić Bačić. Autor u knjizi na 157 stranica u 32 novele govori o odrastanju u Blatu na otoku Korčuli, školovanju, znanstvenoj karijeri i umirovljeničkim danima koje provodi u Veloj Luci. (G. G.)

U Mjesecu hrvatske knjige OMH u Čakovcu u suradnji s Knjižnicom i čitaonicom Nikola Zrinski predstavio je knjige iz vlastite naklade. Predstavljanje knjige Peta haška kolona i njezine žrtve političara i pisca Zdravka Tomca održano je 21. listopada. Dva dana poslije, 23. listopada, knjigu Kajkavsko narječje u nastavi hrvatskoga jezika predstavila je Tamara Turza-Bogdan i recenzenti Vladimira Velički i Stjepan Hranjec. U programu su sudjelovali učenici OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Svetog Jurja na Bregu pod vodstvom učiteljice Jelene Dokleja. Izabrani radekizmi Ladislava Radeka predstavljeni su 29. listopada. O knjizi su govorili Ljiljana Križan i Stjepan Hranjec, a nastupila je Vokalna skupina Zrinski, Lea Šprajc te recitatori Miljenko Ovčar i Dejan Buvač. Posljednje predstavljanje održano je 5. studenoga. Knjigu Jezik moje bake i internet predstavili su autorica Blaženka Filipan-Žignić, Đuro Blažeka te Ines Virč. U glazbenom dijelu nastupile su Lucija i Klara Žignić. (Dijana Fekonja)

Dani Matice hrvatske u Sarajevu zaključeni su 4. studenoga otvaranjem izložbe i predstavljanjem monografije članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, likovnih umjetnika i arhitekata. Knjigu je uredio akademik fra Perica Vidić, predsjednik sarajevskog ogranka Matice, a objavljena je u suizadnju Akademije i OMH u Sarajevu. Monografija na 229 stranica predstavlja biografije izabranih članova te njihova odabrana djela, a u knjigu su uvršteni: Braco Dimitrijević, Boško Kućanski, Dževad Hozo, Affan Ramić, Mehmed Zaimović, Franjo Likar, Petar Perica Vidović i Ivan Štraus. „Nadam se da će ova monografija biti lijep poticaj za upoznavanje rada i djelovanja Matice hrvatske i da će i druge kulturne institucije u Sarajevu potaknuti na suradnju s Ogrankom“, izjavio je za Vijenac fra Vidić dodavši da je u programima Dana MH sudjelovalo petstotinjak učenika. (G. G.)

Na Matičinu četvrtku 7. studenoga pater Marijan Steiner predstavio je časopis za filozofiju i religijske znanosti Obnovljeni život u nakladi Filozofsko-teološkog instituta. Časopis izlazi četiri puta godišnje i jedna je od najstarijih publikacija koje obuhvaćaju teme od problema obitelji, odgoja, traganja za etičkim stavovima unutar novonastalih pitanja današnjice, susreta teologije s modernim antropologijskim znanostima (poglavito psihologijom, medicinom i sociologijom) pa sve do pokušaja vrednovanja filozofijskih i znanstvenih sustava. Časopis nastoji uspostaviti dijalog filozofije i teologije s idejama i problemima današnjice, istaknuo je Steiner. (Ana Peternac)

Osmi godišnjak vukovarskog ogranka MH pod uredničkom Palicom Milana Pauna predstavljen je u Gradskoj knjižnici Vukovar 22. listopada. Za novo izdanje pisalo je više od dvadeset autora, među ostalima i akademik Pavao Pavličić, Zdenka i Vlado Horvat, Vesna Vujić, Stevan Mačković, Josip Kovač, Štefica Šarčević, Mirko Kovačić.

U povodu 145. obljetnice rođenja i 70. smrti Nikole Andrića, Vesna Vujić podsjeća na Andrićevu presudnu ulogu u obrani hrvatskoga jezika između dva svjetska rata knjigom Branič jezika hrvatskog i prilogom Beograd nam kvari jezik. Dražen Živić na jednom je mjestu sabrao sve relevantne podatke o tijeku suđenja u Haagu za ratne zločine počinjene nad građanima Vukovara i okolnih mjesta te analizirao optužnice i presude sa zaključkom kako je malen broj optuženih i osuđenih u odnosu na količinu počinjenih zlodjela, a protiv najvažnijih aktera, vojnog vrha JNA, optužnice nisu bile ni podignute.

Stalni suradnik Zbornika Josip Kovač pozabavio se aktualnim pitanjem suživota i ustvrdio da je suživot radi suživota besmislen, zapitavši se imamo li pravo radi suživota odbaciti vlastitu kulturu koju su stoljećima stvarali naši preci? Nakon nedavnih događaja u Vukovaru, Sandra Cvikić prozvala je hrvatske političare da zloupotrebljavaju svoj položaj istaknuvši: „Hrvatske neoliberalne nekulturne političke elite zaboravljaju da u Vukovaru živi kulturan narod, narod koji ne mrzi, ali i koji sebe ne prostituira u zalog proklamirane nove neokomunističke vjere u znanost i zakone lišene svih moralnih vrijednosti i ljudskih atributa kao što su ljubav, vjera, dobrota, istina, povjerenje, iskrenost... Suživot ima smisla samo ako se njime uljepšava život svih građana, ali što učiniti kada legitimna vlast oduzima pravo vukovarskim građanima da žive životom u kojem će se svi građani osjećati podjednako dobro?“

Mateo Žanić posvetio se vukovarskom Vodotornju, simbolu hrvatskoga otpora, i predstavio rezultate ankete među građanima o tome koliko Vukovarci vrednuju tu građevinu kao gradski simbol, a Zlatko Rajčevac i Anđela Ljubas pišu o stradanju mještana Sotina. Zbornik objavljuje i nekoliko pjesama iz dviju prvonagrađenih zbirki s ovogodišnjeg natječaja za zbirku pjesama o Domovinskom ratu. Prosudbeni sud izabrao je zbirku pjesama Martine Baričević i Tomislava Šovagovića kao najbolje i dodijelio im prigodna priznanja. (Vjenceslav Janjić)

Rječnik govora otoka Ista Ante Smoljana prikazan je 7. studenoga u Ogranku Matice hrvatske u Zadru. O knjizi su govorili dijalektolog Josip Lisac, urednik izdanja Vedran Žužak te sam autor. Kao doprinos očuvanju dijalektalnoga blaga u vremenu kada se, s jedne strane zbog snažna utjecaja javne komunikacije, posebno sredstava priopćivanja, a s druge zbog depopulacije, gube specifične leksičke i druge karakteristike mjesnih idioma, Ogranak MH u Zadru objavljuje posebnu biblioteku Rječnici. Vrijedan prinos hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji sedmi je objavljeni rječnik spomenute biblioteke. Kako je i naglašeno tijekom promocije, govor otoka Ista poseban je jer odudara od ostalih govora zadarskih otoka. Otok je sjeverozapadno smješten i u neposrednoj je blizini kvarnerskih otoka. Zanimljiv je po kombinaciji prevladavajućih sjeverozapadnih čakavskih osobina, iako su prisutne i znatne jugoistočne čakavske osobine, a treba naglasiti i njegov cakavizam koji se gotovo svagdje gubi, pa i na samu otoku Istu. (Anica Serdarević)