Hrvatski prinosi prirodoslovlju

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima 18. i 19. listopada u križevačkoj su Gradskoj vijećnici priredili znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 22. Održan pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, skup je nastavio tradiciju prisjećanja na vrhunska postignuća hrvatskoga prirodoslovlja i prirodoslovaca koji su potekli ili djelovali diljem Hrvatske, ovaj put s područja Koprivničko-križevačke županije.

Suorganizatori skupa bili su Visoko gospodarsko učilište u Križevcima i Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU-a Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, skup se održao uz potporu Zaklade HAZU i Grada Križevaca.

Zanimljiv uvod bio je posjet više od četiristo godina staroj knjižnici Grkokatoličke biskupije u Križevcima. Nakon stručnog vodstva i obilaska prigodne izložbe predavanje o značenju knjižnice i njezinim knjigama iz prirodnih znanosti održao je Željko Wegh.

Sudionici skupa kod Velikog Kalnika / Snimio Mirko Cvjetko

Prvo predavanje na skupu održala je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima Renata Husinec, koja je prikazala povijest križevačkoga Gospodarskog i šumarskog učilišta osnovana 1860. Iste godine u njemu je utemeljen prvi kemijski laboratorij, o čemu je govorila Snježana Paušek-Baždar u predavanju koje je pripremila u suradnji s akademikom Nenadom Trinajstićem. Bio je to početak institucionaliziranja kemijskih istraživanja u Hrvatskoj. Jedan od velikana poteklih iz tada (1915) još Kraljevskoga višeg gospodarskog učilišta bio je i genetičar dr. Milislav Demerec, koji je poslije postao ravnatelj Biološkog laboratorija u Cold Spring Harboru, središtu američke i svjetske genetičke misli i istaživanja. O Demercu je predavanje održao Draško Šerman, a o doprinosu križevačkih liječnika Alekse Praunspergera, zaslužna za osnivanje Medicinskog fakulteta, i Antuna Schwarza, jednog od utemeljitelja Hrvatskoga liječničkog zbora te osnivača i prvog urednika Liječničkog vjesnika, te o unapređenju hrvatskoga zdravstva u 19. stoljeću, govorio je Franjo Husinec, koji je s Renatom Husinec pripremio i predavanje o dr. Franu Gundrumu, pioniru socijalne medicine u Hrvatskoj.

Zoran Homen govorio je o velikanu elektrotehnike, rođenome Križevčaninu, Marcelu pl. Kiepachu, koji je između ostalog patentirao žiro-kompas, dinamo te strujni prekidač za rentgenske aparate. U nastavku čuli smo rad Vesne Vučevac-Bajt o Josipu Ublu (1844–1925), tvorcu hrvatskoga veterinarskog nazivlja te rad Zvonimira Jakobovića posvećen Miji Kišpatiću u prirodoslovnim knjigama Matice hrvatske.

O flori kalničkoga područja čulo se u radovima Antuna Alegra, Darka Mihelja, Sanje Kovačić i Ljerke Regula-Bevilaqua.

Marijan Bošnjak i Krunoslav Kovačević pripremili su rad o kemičaru Rativoju Seiwerthu, uglednom sveučilišnom profesoru, znanstveniku, izumitelju i gospodarstveniku, a Sibe Mardešić i Darko Veljan o matematičaru Vladimiru Vraniću, pioniru elektroničkog računarstva u Hrvatskoj. Zvonko Pađan govorio je o odjecima prirodoslovlja u Mohorovičićevoj arhitektonskoj analizi, a Zvonimir Hernitz o prvom hrvatskom naftnom geologu Franji Ožegoviću.

Drugi dan skupa bio je u znaku obilježavanja dvjestote obljetnice rođenja ilirca Ljudevita pl. Farkaša Vukotinovića. Radove o tom pravniku, političaru, znanstveniku i književniku pripremili su Jelena Borošak-Marijanović, Paula Durbešić, Martina Šašić, Berislav Šebečić i Srećko Božičević. Završno predavanje o Vukotinoviću pod naslovom Univerzalni duh Ljudevita pl. Farkaša Vukotinovića održao je Ante Stamać.

Poslastica na kraju skupa bio je novi broj časopisa Odjela za prirodoslovlje i matematiku Prirodoslovlje, koji je predstavila njegova urednica Barbara Bulat. Rijedak je to primjer tiska zbornika radova prije održavanja znanstvenog skupa.

Teško je sabiti sadržaj i dojmove iz Križevaca. Tamošnji Matičin ogranak na čelu s Renatom Husinec i Franjom Husincem pokazao se kao sjajan domaćin. Zahvale upućujemo i suorganizatorima skupa, križevačkim Visokom gospodarskom učilištu te Zavodu za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a Koprivničko-križevačke županije kao i pokroviteljima, Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Gradu Križevcima.

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske znanstvenim skupovima, predavanjima te časopisom Prirodoslovlje već se niz godina uzorno skrbi o hrvatskoj prirodoslovnoj znanstvenoj baštini. Osnažen našim dragim i vrijednim Križevčanima, ovaj je skup bio velik poticaj i nadahnuće za nova istraživanja, priloge i susrete.