Kapitalna sarajevska izdanja

Manifestacija Dani Matice hrvatske u Sarajevu od 8. listopada do 4. studenoga u bosanskohercegovačkoj prijestolnici okuplja niz probranih kulturnih događaja. Koncerti klasične i zborske glazbe, izložba i predstavljanje monografije članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te promocija književnog zbornika srednjoškolaca samo su dio bogata programa koji realiziraju članovi jednoga od najaktivnijih Matičinih ogranka: nastavnici, svećenici, akademici, ali jednako tako učenici i studenti.

Događaj koji se važnošću i veličinom posebno istaknuo, predstavljanje bogate izdavačke djelatnosti Ogranka, održan je 10. listopada u Knjižnici Ivo Andrić sarajevskoga Katoličkog školskog centra. O dvama središnjim nakladničkim projektima, časopisu za umjetnost i znanost Hrvatska misao, ustanovljenu 1943, te kapitalnoj ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga govorili su predsjednik Ogranka fra Perica Vidić, glavni urednik Hrvatske misli Dalibor Ballian, te Marko Karamatić, koji je pročitao tekst glavnog urednika edicije Hrvatska književnost Mirka Marjanovića, dok je večer moderirao Ivica Mršo.

Edicija Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga  / Snimio Mirko Cvjetko

Fra Vidić govorio je o djelovanju Ogranka u Sarajevu i aktivnostima više od 230 članova. Posebno je apostrofirao angažman mladih koji su se aktivno uključili u pripremu Dana Matice hrvatske, istaknuvši da će književna večer 24. listopada okupiti učenike šesnaest sarajevskih srednjih škola. Dalibor Ballian osvrnuo se na časopis koji uređuje, njegovu povijest i sadašnjost, upozorivši na probleme s kojima se Hrvatska misao susreće, ponajprije vezane uz nedostatak novca. Istaknuo je da se časopis zasniva na praćenju književnoga, likovnog, glazbenog, kazališnog i filmskog stvaralaštva autora svih generacija, predstavljanju recentnih znanstvenih spoznaja kulturne te baštine Hrvata Bosne i Hercegovine. Temu tribine najdetaljnije je obradio Mirko Marjanović, čiji je tekst pročitao Marko Karamatić.

Marjanović je naznačio da su tiskanje Hrvatske misli te izrada edicije Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga dva projekta u prvome planu nakladničke djelatnosti Ogranka MH u Sarajevu, ustanovljena 1879, za komunizma zabranjena, a 1996.  obnovljena. Popriličan broj onoga što je relevantno na području umjetnosti i znanosti na prostoru BiH, dijelom i Hrvatske, istaknuo je Marjanović, tiskano je na stranicama Hrvatske misli, dodavši da su različite teme, i suvremene i povijesne, životno značajne za Hrvate u BiH, u časopisu otvorene, znanstveno obrađene, umjetnički oblikovane. Časopis su u početku uređivali Ahmed Muradbegović, Dragutin Kamber i Alija Nametak, a u posljednjem desetljeću Mirko Marjanović, Tonči Grbelja, Veljko Paškvalin, Anto Šarić i Luca Koroman, dok su aktualni urednici Dalibor Ballian Andrej Rodinis.

U dosadašnjim brojevima, tiskanim u 61 svesku, obrađen je niz važnih tema i problema. Ističemo objavu rezultata sukcesivna znanstvenog istraživanja problema trajanja Vrhbosne tijekom stoljeća (11–12 i 13/1999. i 14/2000), radnu verzija Leksikona hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas (14/2000), koju su poslije dopunjavali čitatelji i zastupljeni autori, te antologiju poezije i proze Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV. stoljeća do danas Miloša Okuke (25–26/2002/3).

Uz Hrvatsku misao usko je vezana i edicija Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga, gdje je 1997. Mirko Marjanović objavio prvu radnu verziju toga pionirskog projekta kao svojevrsnu pozivnicu istomišljenicima, nakon čega je formirano uređivačko vijeće edicije, koje je četiri godine radilo na profiliranju konačne strukture. Od 2001. do 2011. objavljena je 31 knjiga.

Edicija valorizira pisanu kulturu i književno stvaralaštvo Hrvata BiH od srednjovjekovnih pisanih spomenika kulture i razdoblja narodne književnosti do latiniteta koji započinje u 14. stoljeću s fra Bartolom Alvernskim, nastavlja se s fra Jurjem Dragišićem Dobretićem i proteže na pisanu riječ bosanskih franjevaca Bosne Srebrene na narodnom, hrvatskom jeziku, razvijenom u 17. stoljeću s fra Matijom Divkovićem i prihvaćenom od autora nabožnih, historiografskih i filozofskih tekstova poput fra Ivana Bandulavića, fra Lovre Šitovića i fra Filipa Lastrića, istaknuo je Marjanović. Taj pokret završava u 19. stoljeću s fra Ivanom Franjom Jukićem, fra Grgom Martićem, fra Petrom Bakulom, fra Antom Kneževićem, fra Martinom Nedićem, dodao je, istaknuvši da je najbogatije i najvažnije razdoblje u ediciji epoha novije i suvremene hrvatske književnosti BiH, kada su ostvarena najzrelija i najreprezentativnija djela istaknutih autora, među kojima je i nobelovac Ivo Andrić. Glavni urednik edicije zaključio je da predstavljeni projekt za hrvatski narod u BiH ima kapitalno značenje jer, uz ostalo, prikazuje i razvoj njegova jezika i pisane riječi uopće, od Humačke ploče, najstarijega hrvatskog pisanog spomenika u BiH (10–11. st.), do danas, ostvarivane u kontinuitetu jednim jezikom i trima pismima.

Na tribini je bilo govora i o drugim vrijednim nakladničkim pothvatima OMH u Sarajevu, poput biblioteka Monografije, Baština, Popularna medicina i Prijevodi, što potvrđuje živost i snagu hrvatskoga duha i uma u srcu Bosne i Hercegovine.