Aktivnije štititi hrvatske manjine

Položaj hrvatske manjine u gotovo svim zemljama daleko je ispod razine koju ostvaruju nacionalne manjine u našoj zemlji i Hrvatska po tom pitanju mora učiniti mnogo više, zaključak je rasprave na znanstveno-stručnom skupu o suradnji književnosti dviju domovina, jezičnom i kulturnom prožimanju te standardima zaštite manjina, priređenu u sklopu jubilarnih desetih Susreta književnika hrvatskih manjina u Rovinju. Na skupu održanu od 17. do 19. listopada u organizaciji rovinjskog ogranka Matice hrvatske, Hrvatskoga kulturnog društva Franjo Glavinić i ogranka Hrvatske matice iseljenika u Puli, pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan RH, moglo se čuti da je trenutni proces pridruživanja zemalja iz naše regije Europskoj Uniji dobra i zapravo posljednja prilika da Hrvatska ustrajava i uvjetuje da se normativno i u praksi poboljša položaj tamošnjih hrvatskih manjinskih zajednica. U suprotnom one su osuđene na sigurnu asimilaciju i nestajanje.

Hrvatske manjine u lošem su položaju u zemljama regije

Branimir Crljenko, predsjednik HKD-a i pokretač susreta, rekao je da je manifestacija pokrenuta sa svrhom približavanja pisaca iz domovinske i iseljene Hrvatske. „U procesu ulaska Hrvatske u Europsku Uniju mnoge su nam zemlje dijelile lekcije o pravima manjina, a da ih sami ne štite. Bili bismo itekako zadovoljni kada bi naše manjine u inozemstvu imale prava kakve naša država daje manjinskim zajednicama, pri čemu se ne gleda koja je od njih autohtona, a pravi je primjer Rovinj. Sada, kada smo nakon ulaska u EU ravnopravni s drugim članicama, mogli bismo aktivnije tražiti zaštitu naše manjine“, zaključio je Crljenko.

Ovogodišnji stručno-znanstveni skup susreta otvorila je Ana Šoretić izlaganjem o trideset godina gradišćanskohrvatskoga kazališta u Cogrštofu. Antonio Sammartino svoj je ogled posvetio suvremenoj književnosti moliških Hrvata, a Mirko Orlić predstavio je hrvatske pjesnike u slovenskom primorju. Stjepan Šulek prikazao je svoju knjigu članaka Kad mislim na Hrvatsku, a Sanja Vulić izlagala je o sudbini hrvatskoga Srijema. Nevenka Nekić govorila je pak o romanu Šana se udaje Ante Jakšića iz života bečkih Hrvata, Ljubica Kolarić-Dumić o današnjici Kukujevaca u Srijemu, dok se Šimun Šito Ćorić osvrnuo na perspektive Hrvata izvan domovine nakon pridruživanja Hrvatske Uniji i dvadeset godina Hrvatskoga svjetskog kongresa. Tanja Tomaić ukazala je na položaj talijanske manjine u Statutu Istarske županije, a Đuro Vidmarović na autocenzuru kao oblik odnarođivanja Hrvata u Boki kotorskoj.

Prvoga dana Susreta održana je i književna večer s hrvatskim književnicima koji stvaraju izvan domovine, Antonijem Sammartinom iz Molisea (Italija), Anom Šoretić iz austrijskog Gradišća, Stipom Cvitanom iz Slovenije te Šimunom Šitom Ćorićem iz Švicarske.  U sklopu izleta s upoznavanjem Istre, posjećeno je Lanišće, mjesto gdje je 1947. planiran i izvršen komunistički zločin ubojstva svećenika, odnedavno i blaženika, Miroslava Bulešića.

Ovogodišnji jubilarni Susreti književnika hrvatskih manjina u Rovinju upozorili su nadležne institucije, ali i hrvatsku javnost, na nezadovoljavajući položaj hrvatskih manjina u inozemstvu, ponudivši i konkretne prijedloge za poboljšanje postojeće situacije. Potreba jačanja suradnje predstavnika hrvatskog iseljeništva, stručnjaka koji poznaju njegove probleme i državnih institucija apostrofirana je kao osobito važan potez.