Iz ogranaka

Ogranak u Čitluku sudjelovao je u izdanju dvaju recentnih izdanja s područja botanike. U suradnji s Ogrankom u Sarajevu objavljen je Atlas ukrasnih vrtnih biljaka Čedomila Šilića i Ane Mrdović s 367 ukrasnih biljnih vrsta i oko 600 fotografija u boji s tekstom. U suradnji sa Župom Sv. Josipa Radnika Izbično i nakladnikom Naša Ognjišta iz Tomislavgrada objavljena je knjiga Božje bilje oko nas – začinsko, ljekovito, jestivo, mirodijsko, medonosno, otrovno Franje Mabića. Riječ je o bogatim enciklopedijskim izdanjima iznimne vrijednosti, koja su osim stručnjacima s područja botanike i hortikulture namijenjena i brojnim zaljubljenicima u različite vrste bilja i cvijeća. (G. G.)

Gosti Ogranka Matice hrvatske u Novoj Gradiški i Pučkoga otvorenog učilišta Matija Antun Relković 11. listopada bili su članovi Glavnog odbora Matice hrvatske Kuzma Kovačić i Milan Bešlić. U večernjim satima, u Domu kulture, zajedno s domaćinima, nazočnim učenicima, zainteresiranim građanima, članovima Ogranka te brojnim predstavnicima medija, sadržajno i nadahnuto, predstavili su monografiju Kuzma Kovačić autora Milana Bešlića. Program predstavljanja vrijedne knjige o našem poznatom kiparu i predsjedniku Ogranka MH u Hvaru obogatili su glazbom učenici Osnovne glazbene škole. (Josip Ostić)

U povodu Dana grada Samobora u četvrtak, 17. listopada, s početkom u 18.00 sati, u Gradskoj knjižnici Samobor bit će predstavljeni rezultati akcije Tražimo najstariju ispravu u samoborskom kraju. Akciju su, temeljem iskustava iz prošlogodišnjega traženja najstarije knjige, ponovno organizirali Ogranak Matice hrvatske u Samoboru, Radio Samobor i Gradska knjižnica Samobor, a trajala je od sredine lipnja do sredine rujna. Odaziv građana i ove je godine bio dobar, pa je tijekom navedenoga razdoblja prikupljeno više od stotinu različitih isprava, što javnih što privatnih. Može se slobodno reći da je ponovljen uspjeh prošlogodišnje akcije vezane uz traženje najstarije knjige.

Prikupljenu građu predavanjem će predstaviti viši arhivar Stjepan Razum, pročelnik odjela Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, a ovim povodom bit će postavljena i prigodna fotoizložba prikupljenih isprava koju potpisuje akademski slikar Željko Nemec. (Mirjana Dimnjaković)

Tradicionalno održavanje Međunarodne konferencije tiskarstva Blaž Baromić nastavilo se i ove godine, uz brojne sudionike sama predavanja i studente kojima su stručna predavanja proširila vidike i opredjeljenja. Pokrovitelji su Simpozija tradicionalno Grafički fakultet Zagreb, Grad Senj i Ogranak MH u Senju, koji je i začetnik toga skupa.

Simpozij grafičara započeo je 2. listopada prijemom sudionika. Sljedeći dan sudionici Simpozija okupljeni su u Domu kulture M. C. Nehajev, pozdravom gradonačelnika Grada Senja Darka Nekića i uvodnom riječju Miroslava Mikote. Pozivnim predavanjem počeo je rad Simpozija. S obzirom na širinu tema, obrazloženja stručnih i znanstvenih radova istaknutih znanstvenika u polju tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija trebalo bi mnogo više vremena nego za samu informaciju. Spomenimo samo održavanje okruglog stola za kojim se raspravljalo o stanju u hrvatskoj grafičkoj i izdavačkoj djelatnosti pod vodstvom Rajka Naprte iz HGK, fotografsku radionicu, postavljanje i izlaganje raznih plakata, prezentacije studentskih radova, fotografske radionice, gdje je svatko od sudionika pronašao svoj djelić zanimanja. Spomenimo i predavanje Vilka Žiljka, netom nagrađena grafičkog stručnjaka i znanstvenika, jednog od osnivača i stalnog sudionika Simpozija.

Nakon dvodnevnoga, cjelodnevnog rada, po završetku predavanja i cjelokupna rada Simpozija održana je uobičajena svečana večera, a sutradan je organiziran izlet u obližnju Stinicu. Organizacijski odbor Simpozija odaslao je poruku da bi tom važnom strukovnom događaju trebalo dati više medijskoga prostora. (Mile Butković)

Ogranak MH Velika Gorica otvorio je 3. listopada novu, devetu, sezonu Matičina četvrtka. Na 95. susretu održano je predavanje s područja kulturne i prirodne baštine temom Uređenje okoliša crkve Sv. Petra i Pavla u Velikoj Gorici. Predavanje je održao velikogorički arhitekt i projektant Ivica Leder. Predsjednik Ogranka pozdravio je prisutne i predstavio gosta, nakon čega je on sve upoznao s fazama dovršenja projekta. Projektiranje arhitekta Petra Ruževića, iznimnoga hrvatskog stručnjaka za sakralnu arhitekturu, započelo je još prije Domovinskoga rata. Gradnja je započela 1990, a s obzirom na to da je na početku radova autor umro, tadašnji izvođači napravili su nekoliko izmjena projekta zbog kojih je poslije bilo dosta problema oko dovršetka, dok problem prokišnjavanja krova još nije riješen.

U završnoj fazi provedeno je oblikovanje i izbor tehnologije izrade pročelja (fasade), pristup na javnu površinu, uređenje pristupnoga trga, pješačke prometnice i okoliša te uređenja interijera „podruma“ i pristupnoga platoa. Ovaj projekt primjer je kako se radovi obnove ne izvode samo na „starim“ objektima, nego je česta potreba „rekonstrukcije i obnove“ gotovo novih objekata, istaknuto je u Muzeju Turopolja (Ana Peternac).

Reprint Časoslova opatice Čike iz 1066, najstarijega zapisana osobnog molitvenika, koji su 2003. objavili Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Hrvatski državni arhiv i Kršćanska sadašnjost, hrvatski predsjednik Ivo Josipović darovao je papi Franji u sklopu službene audijencije 10. listopada u Vatikanu.

Opatica Čika bila je poglavarica benediktinskog samostana Sv. Marije i sestra hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV, a njezin osobni molitvenik izrađen je prije gotovo tisuću godina u zadarskom skriptoriju Sv. Krševana. Izvornik napisan na latinskom beneventanom čuva se u jednoj oksfordskoj knjižnici, a na njega je prvi upozorio Viktor Novak. U doktorskoj disertaciji iz 1976. Časoslov je detaljno obradio i predstavio muzikolog i povjesničar umjetnosti Marijan Grgić. Temeljitom analizom i usporedbom sa sličnim rukopisima europskih knjižnica, Grgić je dokazao da se književna vrsta osobnoga molitvenika prvi put pojavila upravo u Zadru, gotovo dvjesto godina ranije nego u ostatku Europe. To svjedoči da je u razdoblju nastanka Časoslova opatice Čike, kao i onoga sestre Vekenege, koji se čuva u Budimpešti, primorski dio Hrvatske bio u središtu europskih i kulturnih zbivanja. (G. G.)