Veliki pothvat brodskog ogranka

Najpoznatija hrvatska književnica Ivana Brlić-Mažuranić, sto godina otkako je objavljen njezin najprevođeniji i najpoznatiji dječji roman – Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913), dobila je IV. knjigu kritičkog izdanja svojih Sabranih djela koja je 26. rujna predstavljena u Velikoj dvorani Matice hrvatske. Riječ je o četvrtom svesku iz velikog projekta Matice hrvatske (Ogranak Slavonski Brod), kojim je pod vodstvom urednika Vinka Brešića, sveučilišnog profesora novije književnosti, obuhvaćena i kritički sagledana cjelokupna pisana ostavština Ivane Brlić-Mažuranić. Tako su od 2010. do sada objavljena već tri sveska u kojima su obrađeni Ivanini romani, bajke i basne, pjesme i priče, dok je ovom četvrtom knjigom obuhvaćen sav preostali korpus, odnosno njezini članci i zapisi objavljeni u razdoblju 1903–1938. Time je spisateljičin književni opus zaokružen, a sljedeći korak u vrlo važnom, ali i skupom projektu koji podupiru Matica hrvatska, Grad Slavonski Brod i Ministarstvo kulture bit će objava njezine cjelokupne bibliografije, rekao je Brešić.

Ivan Medved, Joško Ševo, Vinko Brešić, Marina Protrka Štimec i Jasna Ažman / Snimio Mirko Cvjetko

O važnosti i uspješnosti pothvata u koji se upustio „mali ogranak“ složili su se predsjednik Ogranka Slavonski Brod Ivan Medvjed i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, koji su u uvodnim govorima pohvalili takav podvig u ova teška vremena. Da je uistinu riječ o hvalevrijednom djelu, govori i činjenica koju je spomenuo Brešić, a to je da se malokoji hrvatski književnik može podičiti objavljenim sabranim djelima u kritičkoj redakciji.

O samu načinu na koji je nastao posljednji svezak Sabranih djela govorila je priređivačica knjige Marina Protrka Štimec, koja je istaknula kako je riječ o poslu koji je ponekad bio vrlo težak, ali ujedno lijep i uzvišen te ponekad pun misterija. Pomnim čitanjem svih Ivaninih članaka i zapisa priređivačica je rekla kako je mnogo saznala o njoj kao osobi pa je tako iz tih rukopisa moguće iščitati sav njezin trud koji je ulagala u svako svoje djelo, ali i njezinu kompleksnost kao osobe, koja se očitovala u Ivaninoj etičkoj, političkoj i intelektualnoj strani britka uma, kao i u njezinoj obiteljskoj i majčinskoj osobnosti.

Recenzentica Jasna Ažman prisjetila se svog susreta sa suvremenikom Ivane Brlić-Mažuranić i također brodskom veličinom Dragutinom Tadijanovićem, koji joj je jednom prigodom izrazio žaljenje kako on u Brodu ima svaki mogući znamen, dok Ivana nema ni sabrana djela. Tako je i ovim četvrtim izdanjem Sabranih djela učinjen korak u smjeru pravoga valoriziranja djela „dične Brođanke“, kako Ivanu vole zvati u Brodu. Govoreći o važnosti knjige, ali i prethodnih svezaka, Ažmanova je rekla: „Opus Ivane Brlić-Mažuranić pripravljen je na način koji može stvoriti cjelovitu sliku naše najviše prevođene i najvažnije književnice, koja je čak dva puta bila nominirana za Nobelovu nagradu“ te je nadodala kako je IV. knjiga čudo od otkrivenja Ivanina djela, jer ju se neopravdano stavljalo u „pretinac“ dječje književnice, ali ova će knjiga najviše od svih približiti njezina djela odraslom čovjeku.

Članci i zapisi iz knjige objavljeni su za vrijeme njezina života, što znači da je riječ o rukopisima na koje je ona mogla utjecati, a sama činjenica da se radi o djelima čak iz 1903. dokazuje kako je Ivana oduvijek bila spisateljica, od ranih početaka pa do sama kraja života.

Cjelokupnoj svečanosti predstavljanja doprinos je dao i dramski umjetnik Joško Ševo, koji je u tri navrata čitao djela iz knjige te tako utjelovio riječ čuvene Ivane Brlić-Mažuranić.