Glas slobode

Nacionalna proslava pedesete obljetnice Glasa Koncila na zagrebačkom je Kaptolu 1. listopada okupila visoke predstavnike crkvenog i svjetovnog života, brojne čitatelje jedinoga katoličkog tjednika u Hrvatskoj, zainteresirane intelektualce i građane.

Proslava zlatnoga jubileja započela je euharistijskim slavljem u katedrali, predvođenim zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, a uslijedila je svečana akademija na kojoj su uz kardinala Bozanića govorili provincijal Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak i dekan KBF-a Tonči Matulić. Održana je i multimedijalna retrospektiva Glasa Koncila te svečanost uručivanja Zlatnih plaketa, koje su uz ostale zaslužnike dodijeljene i bivšim glavnim urednicima Vladimiru Pavliniću, Živku Kustiću te aktualnom glavnom uredniku i ravnatelju Ivanu Mikleniću.

Samo pojavljivanje Glasa Koncila značilo je proboj slobode i kršćanskoga svjetonazora u tadašnjoj službenoj i strogo nadziranoj javnosti, istaknuo je Branimir Stanić, glavni urednik Prilike, mjesečnoga magazina Glasa Koncila, na konferenciji za medije održanoj na Kaptolu uoči središnje proslave. List je ustanovljen 1962. na poticaj zagrebačkoga nadbiskupa Franje Šepera, u predvečerje Drugoga vatikanskog koncila, kako bi hrvatski vjernici barem u tragovima dobivali svježe informacije s toga velikog događaja. Tiskan najprije kao bilten, od sljedeće godine kao dvotjednik, a od 1985. pa sve do danas tjednik, Glas je tijekom povijesti plutao između jugoslavenskog režima koji ga je proglašavao državnim neprijateljem i pojedinih crkvenih redova koji su mu zbog promicanja ideja Koncila predbacivali navodno ljevičarstvo i progresivizam.

Pod urednikovanjem Vladimira Pavlinića i Živka Kustića Glas Koncila neprestano je bio na društvenoj vjetrometini, a vlast ga je četiri puta i zaplijenila. Usprkos pritiscima, naklada je stalno rasla. Božićni broj iz 1969. tako je tiskan u rekordnih 245.000 primjeraka. Glas Koncila suorganizirao je i velike povijesne događaje, poput manifestacija Trinaest stoljeća kršćanstva na hrvatskome tlu u Ninu 1979. i Nacionalnoga euharistijskoga kongresa u Mariji Bistrici 1984, gdje je na dotad najbrojniji skup hrvatskih katolika u povijesti pristiglo više od 400.000 ljudi. List od 1996. izlazi kao prve novine u Hrvatskoj otisnute u boji na rotopapiru.

Ivan Miklenić na konferenciji je naglasio da su u obljetničkoj godini digitalizirana sva godišta Glasa Koncila, objavljeno je knjižno izdanje uredničkih komentara do 1990, u četiri sveska pod naslovom Okovana Crkva u Hrvatskoj te knjiga sabranih tekstova Pogledi u Glas Koncila, a iz tiska je upravo izašla i zbirka kratkih priča Anđeli nikad ne odustaju.

Uz doprinos teološkoj kulturi i duhovnosti Glas Koncila u svojoj je polustoljetnoj prošlosti pridonio različitim područjima društvenog života, od gospodarstva, obrazovanja, kulture, znanosti i povijesti, do zdravstva, pedagogije i novinarstva. Među prvima pisao je o zapuštenosti hrvatskoga sela, o masovnim grobnicama iz razdoblja komunizma, o povezivanju domovinske i raseljene Hrvatske, o zaštiti od side… Kao dragocjena pukotina slobode Glas je pridonio i stvaranju Republike Hrvatske: nakon prvih višestranačkih izbora, kad nije bilo sigurno hoće li izborni pobjednici moći preuzeti vlast, objavljen je i važan intervju s Franjom Tuđmanom.

Kroničar razdoblja koje je zatiralo slobodu, u današnjem je vremenu etičkog relativizma čuvar vrijednosti na kojem je izgrađeno hrvatsko društvo, ali i pokretač pozitivnih društvenih promjena. Razloge dugovječnosti Glasa Koncila treba tražiti u činjenici da list nikad nisu vodili parcijalni interesi pojedine skupine, već isključivo opće dobro, zbog čega je list do danas sačuvao kritičnost i relevantnost.