Verdijevom glazbom do Krležine šutnje

„Neposrednost, prirodnost, jednostavnost tri su ključna pojma Verdijeve glazbene drame“ i bez nje ne bi bilo umjetnosti, ističe Kurt Honolka u eseju o talijanskom skladatelju koji je bio aktivan sudionik svoga vremena u društvenom i političkom životu djelujući u sklopu pokreta za oslobođenje i ujedinjenje Italije. Popularnost Verdijeve glazbe, poglavito u Dalmaciji, opisao je Franko Oreb proučivši zapise iz korčulanskoga glazbenoga arhiva, a časopis donosi i ulomke iz romana o operi naslovljenom Verdi (1924) njemačkoga književnika Franza Werfela.

Verdijevi realistični likovi dvorskih luda, razbojnika, bludnica, pijanaca, zaživjeli su u svoj punini u njegovim opernim scenama, što je njegove opere često držalo pod budnim okom službenih krugova, baš poput avangardne književnosti Janka Polića Kamova, o kojem podrobno piše Tatjana Stupin Lukašević te ističe vezu književnoga stvaralaštva i utjecaj Kamova na rad Miroslava Krleže, i njegovo „stoičko nijekanje Kamovljeve književnosti“.

Časopis donosi ogled Antuna Nodila u kojem hermetično-filozofski opisuje dubrovački duhovni krajolik, a Nikolina Hazdovac Bajić na primjeru Dubrovnika od 1987. do 1997. analizira vezu političkoga nasilja i turizma. Očuvanju sakralne baštine pridonose radovi mladoga istarskoga slikara Eugena Varzića kojega Vinicije B. Lupis vidi kao poveznika Istre i Dubrovnika putem ikona kulturne baštine i kršćanske civilizacije, a u prikazu Nikše Violića opisuju se zaboravljeni ljetnikovci kao kulturni spomenici i svjedoci visoke kulture življenja starih Dubrovčana. „Poezija je vječna. / Samo je poezija vječna!“ napominje u svojim traganjima za dostojanstvom pjesama Ivo Mijo Andrić, a nezaobilazna je i priča Knjižica mula poznatoga poljskoga književnika Sławomira Mrożeka o odrastanju u represivnom sustavu. U memoaru Vlahe Dražića oslikava se 90. godišnjica rada i djelovanja Plivačkoga i vaterpolskoga kluba Jug, a časopis završava osvrtima Davora Mojaša o zbirci poezije Lakih nogu naokolo Voje Šindolića te Žarka Milenića o knjizi Fabijana Lovrića posvećenoj „vitezu zlatnog runa“, Tomislavu Marjanu Bilosniću.

Časopis Dubrovnik šarolikim pristupom zanimljivim društvenim, političkim i kulturnim temama vezanima uza svoj kraj lako osvaja čitatelja.