Vijenac 510

Likovna umjetnost

Višnja Serdar, (Ne)poznati Zagrepčani, Galerija Ulrich, Zagreb, 10–28. rujna

Topla komunikacija s modelima

Sonja Švec Španjol

Retrospektivnom izložbom (Ne)poznati Zagrepčani obilježeno je pedeset godina djelovanja zagrebačke fotografkinje Višnje Serdar. Šezdesetak fotografija izloženih u galeriji Ulrich predstavlja opus umjetnice nastao u razdoblju od 1973. do 1993. godine. Širok raspon fotografiranih osoba iz različitih područja života, umjetnika, likovnjaka, glazbenika, glumaca, ljudi s estrade pa i javnosti posve nepoznatih, a umjetnici vrlo bliskih osoba govori o bogatom kulturnom i društvenom životu Zagreba sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Svaka fotografija nosi svoju priču. Svaka priča govori o prirodnom talentu i intuiciji Višnje Serdar u komunikaciji s pojedinom osobom. Nijedna fotografirana osoba nije samo puki model. Višnja Serdar voli ljude i ljudi vole nju. Ta ljubav osjeća se u povjerenju kojim odiše svaka izložena fotografija. Povjerenje je iskazano gestikulacijom, neverbalnom komunikacijom ili izravnim pogledom u objektiv pružajući umjetnici priliku da prodre u dušu osobe koju fotografira i istakne ono što je čini jedinstvenom. Ovisno o osobnosti osobe, pozadina ili nadopunjuje ispričanu priču ili neutralnom bjelinom dodatno ističe osobnost portretiranog pojedinca. Portreti tadašnjih fotomodela možda ponajbolje ilustriraju tadašnje modne izazove i trendove u području frizura i šminke. Samouvjerenost i izravna komunikacija s fotografkinjom glavne su odlike portreta manekenki, čime se njihovi portreti razlikuju od ostalih po vidljivom iskustvu u poziranju za fotografiranje.

 

 


Mirko Rački na fotografiji Višnje Serdar

 

 

 

Zanimljiv je ciklus fotografija poznatih hrvatskih umjetnika s temom umjetnik dok radi, gdje Višnja Serdar portretiranjem umjetnika u njegovu atelijeru, zamrznuta u fazi između prethodnog i sljedećeg poteza, govori o dinamici stvaranja umjetničkog djela, a ponajviše o karakteru umjetnika. Portret Ede Murtića u atelijeru u pognutu položaju, pogleda usmjerena prema objektivu, izražava snažnu koncentraciju na kreativni proces i trenutak prekida kontinuiteta u radu. Unatoč crno-bijeloj tehnici fotografije, mrlje na radnom odjelu Murtića vrište šarenilom boja, koje se doslovno osjeća na fotografiji. Potpuni je kontrast portret Murtićeve supruge, Goranke Vrus-Murtić. Dostojanstvo, mirnoća i ozbiljnost čistoga profila naglašene su bogatstvom različitih struktura – meke valovite kose, raskošne sjajne ogrlice i mekoće svilene bluze, dok skulptura u pozadini naglašava profil Murtićeve supruge. Kompozicije u prostoru poput portreta Ivana Balića Cobre govore o tadašnjim trendovima u dekoraciji interijera, dizajnu posuđa, modnoj odjeći i ostalim trendovima, koji će zasigurno probuditi nostalgična sjećanja mnogih posjetitelja.

Dječji portreti čine zasebnu kategoriju. Dok se u portretima umjetnika očituje iskustvo i mudrost, u portretima djece naglašena je znatiželja i zaigranost. U njihovim pogledima moguće je iščitati želju za upoznavanjem svijeta i stjecanjem novih znanja. Višnja Serdar posjeduje nevjerojatan talent u prikazu onog bitnog u čovjeku, a to je u portretima djece njihova spontanost, bojažljivost, sramežljivost i ponajviše dječja iskrenost.

Među najdojmljivije portrete ove izložbe pripadaju portreti Mirka Račkog i Ivice Antolčića. Rački je fotografiran u 102. godini života, kada je bio najstariji živući hrvatski slikar. Kompozicija fotografije priča povijest poznatoga slikara, udobno smještena u naslonjač u atelijeru, dok iza njega možemo vidjeti dio monumentalne slike na kojoj su prikazani Stjepan Radić i kralj Tomislav. Rački je uhvaćen u trenutku komunikacije s fotografkinjom, u pozi koja djeluje kao da umjetnik prenosi svoje doživljaje i iskustva Višnji Serdar pritom dijeleći intimni trenutak u fazi fotografiranja. Portret Ivice Antolčića posve je drukčijeg karaktera – fokus je na umjetnikovu licu. Njegov topli pogled pun dobrote komunicira s fotografkinjom. Povjerenje se može iščitati iz izravnoga otvorenog pogleda, blagog smiješka i skupine bora oko očiju koje svjedoče o vedrom i pozitivnom umjetnikovu karakteru. Sjaj u očima iskazuje vitalnost unatoč starosti. Tehnika fotografiranja pruža savršenu ravnotežu između mutnih i izoštrenih detalja fotografije pritom iskazujući ono najbolje – mudrost, pozitivnost i priču te zaigrane duše prepune topline. Takvi radovi svjedoče da kod Višnje Serdar nikad nije riječ o strogo poslovnom odnosu naručitelj–umjetnik.

Vijenac 510

510 - 19. rujna 2013. | Arhiva

Klikni za povratak