Prapovijesne paške gradine

S obzirom da se unatoč dosadašnjim istraživanjima (Mate Suić, Šime Batović, Anamarija Kurilić, Emil Hilje) o arheološkim pozicijama na Pagu i dalje vrlo malo znalo, posebice o prapovijesnim gradinama i brojnim prapovijesnim gomilama, Grad Novalja i ogranak MH inicirali su 2010. ambiciozan istraživački projekt koji je rezultirao izradom prve cjelovite arheološke karte otoka Paga, ukoričene u bogato knjižno izdanje.

Kameni grob na Mladinjici (Dabovi Stani pokraj Novalje)

Predgovor monografiji napisao je tadašnji gradonačelnik Novalje Ivan Dabo. Prijevode s latinskog i mletačkog jezika izradile su Anita Bartulović i Nedjeljka Balić Nižić, dok je kartu nakon obilaska terena pripremio Ivo Oštarić, a izradio Kristijan Juran.

S predstavljanja knjige

Zbog velika interesa građana, treće predstavljanje održano je u atriju Kneževa dvora Grada Pagu. Uz pozdravni govor paškoga gradonačelnika Željka Maržića knjigu su tom prigodom predstavili njezini recenzenti te Stijepo Obad   sa Sveučilišta u Zadru i Morana Vuković iz zadarskoga   Arheološkog muzeja. Pohvalili su trud autora, podrijetlom Pažanina, pozvavši usput otočane da više štite i vrednuju baštinu koju imaju.

Recenzent Zdenko Brusić naglasio je da iscrpan rad na obradi i dokumentaciji povijesnih i arheoloških nalazišta otoka Paga ima višestruko značenje, dodavši da do danas otok Pag nije bio dovoljno istraživan u usporedbi s nekim drugim jadranskim otocima. Stoga je ova knjiga, smatra Brusić,   „najbolji i najlogičniji primjer inventara svih arheoloških, ali i povijesnih mjesta“.

Slobodan Čaće podsjetio je da se otok Pag u osvit povijesnoga razdoblja javio kao manja cjelina širega liburnijskog područja. Govoreći o Pagu u antičkim vremenima, istaknuo je da je otok, sudeći po spomenicima ranije antike, a napose iz kasne antike i iz ranobizantske faze,   imao ozbiljno značenje. Čaće se dotaknuo i srednjovjekovnoga razdoblja na Pagu ukazavši na niz važnih spomenika i spomeničkih sklopova koji svjedoče o novom usponu srednjovjekovnog Paga.

Suautor Ivo Oštarić naglasio je da položaj prapovijesnih gradina, kao i naselja iz antičkog doba, sugerira da bi se i danas trebalo osmišljeno vratiti djelatnostima koje su tisućljećima hranile davne stanovnike otoka, a koje sigurno jamče budući održivi razvoj, a to su moderno poljodjelstvo, stočarstvo i pomorstvo (ribarstvo i turizam).

Koautorica Anamarija Kurilić, već dulje vrijeme zaokupljena arheološkim ostacima na otoku Pagu, a ponajviše onima iz antičkog razdoblja, u svom izlaganju rekla je da je pisanju knjige pristupila podjednako kao znanstvenica i kao sveučilišna profesorica, prikazujući znanstvene spoznaje i probleme tako da ih osim stručnjaka specijaliziranih za povijesne znanosti mogu razumjeti i oni koji to nisu. Želja je koautora, dodala je, širenje znanja o arheološkoj baštini otoka Paga svima koje bi to moglo zanimati – od učenika i studenata preko poljoprivrednika (na čijim se zemljištima nalaze arheološki ostaci) i građevinskih poduzetnika do svih građana i znanstvenika te zaključila: „Ovo je tek početak daljeg interesa i skrbi za zavičajnu baštinu i očekujemo da će pridonijeti njezinu jačem integriranju u društveni i gospodarski život otoka i cijele Hrvatske, turističkom ili znanstveno-kulturnom valorizacijom.“

Cijeniti baštinu, njome se ponositi i čuvati je za nove naraštaje zajednička je zadaća i svima nama, a taj cilj ostvariti možemo jedino ako tradiciju poznajemo. Vjerujemo da će to odsad, zahvaljujući ovoj knjizi,   biti mnogo lakše.