Promišljanja otpora

Polaznici seminara sudjelovali su u radu obveznih lektorata, gdje su svoje gramatičke i konverzacijske vještine usavršavali s lektoricama Jelenom Cvitanušić Tvico, Aidom Korajac, Tatjanom Pišković i Ivanom Drenjančević, dok su se oni koji imaju potpunu jezičnu kompetenciju uključili u proseminare Retorika otpora (Nikola Košćak) ili Artikulacije otpora u novijoj hrvatskoj književnosti (Anera Ryznar). Svim su sudionicima bila ponuđena i dva fakultativna proseminara: Hrvatsko društvo u socijalizmu: svakodnevica i modernizacija (Igor Duda) te Jezik i pismo hrvatskih srednjovjekovnih tekstova (Ivana Eterović).

Ovogodišnji ciklus predavanja osmislili su Maša Kolanović i Krešimir Mićanović, a okupio je dvanaest stručnjaka iz različitih područja oko jedne središnje teme – Otpor, koji su ponudili svoja čitanja subverzivnih praksi u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Ta je novost u odnosu na praksu prethodnih godina motivirana težnjom da se nadiđu granice tradicionalne, usko shvaćene filologije i u promišljanje uključe perspektive drugih društveno-humanističkih znanosti.

Inozemni kroatisti u radu

U prvome predavanju Leo Rafolt pokušao je utvrditi koliko se fenomen otpora artikulira u držićologiji 20. stoljeća. Ivan Lupić govorio je o epu Piligrin Mavra Vetranovića Čavčića, koji često nezasluženo ostaje u Marulićevoj i Držićevoj sjeni. Promišljanje o otporu nakon dviju književnoznanstvenih tema obogatio je Žarko Paić filozofskom perspektivom, u žarištu koje je bilo razjašnjenje pojmova revolucija, otpor i subverzija te položaj čovjeka u suvremenome svijetu. Problemom dokumentarizma u potencijalnoj funkciji otpora bavio se Nikica Gilić. Historiografsku je perspektivu ponudio Hrvoje Klasić, koji je opisao uzroke, tijek i posljedice dvaju protesta koji su se 1968. odigrali u Jugoslaviji: studentskih demonstracija i prosvjeda protiv intervencije Varšavskoga pakta u Čehoslovačkoj. Hrvatski vizualni umjetnik Slaven Tolj govorio je o otporu iz perspektive suvremene umjetnosti i građanskog aktivizma, završivši izlaganje performansom: probadanjem vlastite gole kože postavio je bedž na prsa. Posljednje je predavanje prvoga tjedna održao Krešimir Mićanović, koji je prikazao oblike otpora u povijesti hrvatskih ortografskih reformi s obzirom na činjenicu da je ortografija bila oblik društvene akcije u koju su upletena pitanja politike i identiteta.

Predavački ciklus nastavljen je drugoga tjedna sociološkom perspektivom. Promišljajući mogućnost otpora u suvremenim supkulturama mladih, Benjamin Perasović obrazložio je zašto smatra da mogućnost otpora, unatoč postmodernoj fluidnosti na raznim planovima koju mnogi znanstvenici često naglašavaju, postoji i danas. U predavanju Tatjane Jukić bilo je riječi o problemu otpora u kulturi koja prepoznaje revoluciju kao svoj fundacijski događaj, kao i o pitanju konstitucije otpora u postrevolucionarnome društvu. O odnosu standardnoga jezika i dijalekata na primjeru popularne i zabavne glazbe govorio je Ivo Žanić, dok se Petar Vuković pozabavio pitanjem bačkih Bunjevaca i otpora modernizaciji. Ciklus predavanja zaključila je Tatjana Pišković, koja je prikazala kako se društveno-kulturne predrasude i asimetrija među spolovima odražavaju i u leksikografskim definicijama u suvremenim jednojezičnim rječnicima hrvatskoga jezika.

U poslijepodnevnim je satima tradicionalno organiziran obilazak dubrovačkih znamenitosti. Sudionici su se prvoga dana seminara upoznali s dubrovačkom gradskom jezgrom i poviješću Grada, a do kraja Škole posjetili su još Sponzu, franjevački samostan, Umjetničku galeriju Dubrovnik, tvrđavu Lovrjenac i ljetnikovac Petra Sorkočevića. Organizirani su i stručni izleti u Cavtat i Ston. Polaznici zainteresirani za osnove filmske prakse uključili su se u rad filmske radionice pod vodstvom Janet Alilović, a rezultat je toga rada snimljeni film o Školi, gdje su prikazali svoj dvotjedni rad i druženje u Dubrovniku.

Nove uvide u promišljanje otpora nudio je bogat poslijepodnevni i večernji program. Projicirano je šest recentnih hrvatskih dokumentarnih filmova koji se bave temom otpora: Sretno!, Oblak, Kad Miki kaže da se boji, Vragovi crveni, žuti i zeleni, Blokada te Bosanoga (sasvim slučajna smrt). Nakon projekcije filma Blokada Lana Molvarec razgovarala je s njegovim redateljem Igorom Bezinovićem i Nevenom Jovanovićem o studentskome otporu i sveučilištu u tranziciji. U večernjim je satima predstavljeno i novo izdanje Škole – zbornik Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva, koji je uredila Maša Kolanović. Sudionici su usto imali priliku pogledati monodramu Na rubu pameti Dragana Despota, upoznati se sa stvaralaštvom multimedijalnog umjetnika Igora Grubića te prisustvovati rock-koncertu (Goran Bare i Majke). Takvom je raznovrsnošću sadržaja polaznicima omogućeno da poboljšaju svoje poznavanje hrvatske kulture, ali i da sagledaju složenu problematiku otpora iz brojnih i različitih perspektiva.

Ovogodišnji seminar Zagrebačke slavističke škole organizacijski su pripremili Tvrtko Vuković (voditelj Škole), Tatjana Pišković (zamjenica voditelja), Lana Molvarec (programska tajnica) i Božena Jurčić (financijska tajnica).