Znanstveno središte sjeverne Hrvatske

U Skupštinskoj dvorani Varaždinske županije 26. lipnja Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu obilježio je tridesetu obljetnicu utemeljenja (1983–2013) i stotu obljetnicu rođenja prvoga voditelja Zavoda akademika Andre Mohorovičića (1913–2013). Skup su pozdravili potpredsjednik Akademije akademik Jakša Barbić, zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, varaždinski biskup Josip Mrzljak i voditelj Akademijina Zavoda u Bjelovaru Vladimir Strugar. O trideset godina rada varaždinskoga Akademijina zavoda govorio je njegov aktualni voditelj akademik Stjepan Damjanović, a o Andri Mohorovičiću zamjenik voditelja Slobodan Kaštela. Programom su vodili Franjo Ruža i Eduard Vargović, nekadašnji i sadašnji upravitelj Zavoda. Nove zavodske naslove (Bibliografiju nakladničke djelatnosti Zavoda od 1983. do 2012, novu 24. knjigu zavodskih Radova i Digitalnu zbirku nakladničke djelatnosti Zavoda) predstavio je suradnik Zavoda Vladimir Huzjan, a u umjetničkom dijelu programa sudjelovali su učenici Glazbene škole Varaždin.

Zavod je u tri desetljeća postao pravo žarište znanstvenoga rada sjeverozapadne Hrvatske.

Sigismund Kopp, Varaždin s juga, 1732. / Snimio Andrej Švoger

Iako nikada nije imao više od tri stalno zaposlena, a ponekad ni jednoga, dobrim planiranjem, smislom za organizaciju i požrtvovnim radom suradnici Zavoda uključili su u rad više od 400 znanstvenika i vrlo se djelotvorno koristili znanstvenim potencijalima sjeverozapadne Hrvatske te uspješno surađivali s društveno-političkim, crkvenim, znanstvenim i umjetničkim ustanovama u gradu, županiji i šire. U dosad objavljene 23 knjige Radova na više od 5000 stranica i u drugim zavodskim izdanjima obrađuju se raznolike teme, prethodno izlagane na znanstvenim skupovima, a onda pretvorene u tekstove koji su odreda prošli stroge Akademijine recenzentske postupke. Radovi i druga zavodska izdanja zabilježila su velike obljetnice (800. obljetnicu Varaždina, 600. obljetnicu Ivanca, 400. obljetnicu prve u Varaždinu tiskane knjige, 350. obljetnicu varaždinske gimnazije, 300 godina djelovanja sestara uršulinki…) i upozoravala na važne osobe A. Vramec, Zrinski i Frankopani, I. Belostenec, I. K. Lalangue. I. Kukuljević Sakcinski, M. Ožegović, V. Jagić, V. Žganec, S. Glavač…). Kajkavska književnojezična i varaždinska glazbena tradicija bile su, iz razumljivih razloga, često u žarištu zanimanja.

Akademijini znanstveno-istraživački zavodi (u Zagrebu i u drugim središtima) velika su Akademijina snaga jer putem njih najvažnija hrvatska znanstvena ustanova uvelike ostvaruje svoju temeljnu zadaću da potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za njegovu primjenu, da razvija umjetnost i kulturu, brine se o hrvatskoj kulturnoj baštini i traži uvijek bolje načine njezina predstavljanja u svijetu.