Što je Europa nama i što smo mi Europi

„Istodobno s unutarnjom demokratskom preobrazbom valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg uključenja Hrvatske u Europsku zajednicu“, rekao je predsjednik Franjo Tuđman u čuvenom govoru u Hrvatskom saboru 30. svibnja 1990, dodavši da u europskoj integraciji Hrvatska mora osigurati samobitnost i brži napredak. Cilj zacrtan na samim počecima hrvatske samostalnosti ostvaren je tek dvadeset i tri godine poslije, a četvrtoga dana našega članstva u Europskoj Uniji u Knjižari Matice hrvatske predstavljen je novi broj Hrvatske revije, posvećen upravo pristupanju Hrvatske tom, prema riječima predstavljača Gordana Jandrokovića, „najkompleksnijem i najsofisticiranijem društvenom mehanizmu“. Koja je važnost toga događaja, što će Hrvatskoj donijeti i kako će se odraziti na naš nacionalni identitet, jezik, kulturu, ali i gospodarstvo, raspravljalo se pred mnogobrojnom publikom.

O novom, europskom broju časopisa s bogatom europskom i svjetskom poviješću (HR izlazila je u Zagrebu, Buenos Airesu, Münchenu i Barceloni!) uz bivšega potpredsjednika Vlade RH i ministra vanjskih poslova govorili su potpredsjednik MH akademik Stjepan Damjanović, glavna urednica Hrvatske revije Mirjana Polić-Bobić te članovi uredništva Dubravka Oraić Tolić i Josip Užarević. U svojim ekspozeima osvrnuli su se na uistinu studiozne prinose akademika Radoslava Katičića, demografa Anđelka Akrapa, novinarke Višnje Starešina, dizajnera Borisa Ljubičića, matematičarke Franke Miriam Brueckler, jezikoslovki Anite Skelin Horvat i Maje Bratanić te Maje Runje iz udruge Krug za Trg, koji progovaraju o različitim oblicima naše baštine, naše sadašnjosti i budućnosti, u svjetlu iščekivana pristupanja Uniji.

Stjepan Damjanović, Mirjana Polić Bobić, Gordan Jandroković, Dubravka Oraić Tolić i Josip Užarević / Snimio Mihovil Antić

A da je pridruživanje zajednici europskih naroda povijestan događaj, uglavnom se slažu svi, ocijenio je akademik Damjanović, iako ne vlada suglasnost oko pitanja koliko je taj potez za Hrvatsku dobar. Stoga nije potrebno previše slaviti, napominje, ali ni odbijati dobre mogućnosti za našu neposrednu i dalju budućnost. Gordan Jandroković u tom je kontekstu ocijenio kako Hrvatska, unatoč tomu što nam se ponekad tako čini, nije slaba. „Ulazak u EU velik je civilizacijski iskorak i Hrvatska Uniju treba iskoristiti kao priliku za gospodarski rast i afirmaciju vrijednosti na kojima je država stvorena. Mala zemlja mora dobro razumjeti svoje interese. Unija je složena struktura, sustav koji je teško shvatiti i krajnje je vrijeme za promjenu paradigme. Bez suradnje politike s intelektualcima u takvu kompleksnom mehanizmu napredak nije moguć.“ Bivši ministar vanjskih poslova dodao je kako Europa njeguje tradicijske vrijednosti, dok u Hrvatskoj danas vlada pomodarstvo koje sputava. Istaknuo je kako je već prvoga dana slučajem Lex Perković Hrvatska nažalost izigrala svoju vjerodostojnost jer nije spremna suočiti se s komunističkim zločinima.

Upravo o toj prijepornoj temi u Reviji piše Maja Runje, predstavljajući aktivnosti građanske inicijative u borbi za novo ime Trga maršala Tita. Europski broj problematizira i važne teme poput demografije, hrvatskoga pristupa EU-u u svjetlu doktrine postmodernog imperijalizma, položaja i ugroženosti hrvatskoga jezika, dizajnerskoga promišljanja europskog identiteta, čime je hrvatskoj javnosti predstavljen dosad najsustavniji pregled i pokušaj odgovora na već dulje vrijeme vrlo aktualno pitanje: što je Europa nama i što smo Europi mi.