Književni globus

AUSTRIJA –Katja Petrovska dobitnica je ovogodišnje Nagrade Ingeborg Bachmann, vrijedne 25.000 eura, koja se dodjeljuje na kraju Dana književnosti na njemačkom u Klagenfurtu.

Autorica podrijetlom iz Ukrajine, koja živi u Berlinu, nagradu je dobila za priču Vielleicht Esther, u kojoj govori o svojoj prabaki, koju su nacisti u Drugom svjetskom ratu ubili u Kijevu. Priča će izaći kod izdavačke kuće Suhrkamp. Ukupno je četrnaest kandidata iz zemalja njemačkoga govornog područja čitalo iz svojih još neobjavljenih tekstova pred žirijem i publikom. Renomirana manifestacija ove je godine stajala u sjeni mogućega gašenja, zbog za sljedeću godinu najavljenih drastičnih mjera štednje radio-televizijske kuće ORF, koja financira priredbu. Ta je mogućnost dovela do oštrih kritika kulturnih krugova u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, no generalni direktor ORF-a Alexander Wrabetz u Klagenfurtu je rekao kako „Nagrada Bachmann ostaje“. Nagrada koja se svake godine dodjeljuje u Klagenfurtu jedna je od najvažnijih njemačkoga govornog područja, a osnovana je 1976. u znak sjećanja na pjesnikinju Ingeborg Bachmann (1926–1973).

Walter Siti dobitnik

nagrade Strega

ITALIJA – Walter Siti dobitnik je ovogodišnje nagrade Strega, koja mu je dodijeljena za roman Resistere non serve a niente.

Rođen 1947. u Modeni, Walter Siti bio je docent na sveučilištima u Pisi Cosenzi i L’Aquili, a sada živi u Rimu. Objavio je više publicističkih djela, urednik je sabranih djela Pierpaola Pasolinija, a od devedesetih godina objavljuje beletristiku. Među njegovim su romanima Scuola di nudo, La magnifica merce, Troppi paradisi i Il contaggio, a radnja nagrađenoga romana Resistere non serve a niente odvija se u sivoj zoni između kriminala i svijeta financija. Premio Strega najvažnija je talijanska književna nagrada, koja se dodjeljuje svake godine od 1947. za prozno djelo na talijanskom jeziku. Među dosadašnjim su dobitnicima bili Alberto Moravia, Elsa Morante, Dino Buzzati, Natalia Ginzburg, Claudio Magris i mnogi drugi, a lani ju je dobio Alessandro Piperno za Inseparabili.

Umro Javier Tomeo

ŠPANJOLSKA – Jedan od najprevođenijih suvremenih španjolskih pisaca, Javier Tomeo, umro je u 80. godini u Barceloni.

Rođen 1932. u Quiceni, Tomeo je studirao pravo prije nego što se sedamdesetih godina posvetio književnosti. Autor je tridesetak djela, među njima El cazador de leones (1989), Bestiario (2000) i Los amantes de silicona (2008), kao i brojnih kazališnih komada. Atmosfera njegovih knjiga Tomea stavlja u blizinu španjolskih nadrealista, a često je uspoređivan i s austrijskim piscem Thomasom Bernhardom. Tomeovom smrću španjolska književnost gubi jednog od svojih najvažnijih predstavnika, rečeno je iz Ministarstva kulture. Izdavačka kuća Anagrama početkom sljedeće godine treba objaviti njegovu posljednju knjigu, El amante bicolor.

Brazil predstavio program za Frankfurt

NJEMAČKA/BRAZIL – Zemlja gost Frankfurtskog sajma knjige u listopadu, Brazil, dolazi u Njemačku sa skoro 70 autora i stotinu izdavačkih kuća.

Vodeća ekonomska sila Latinske Amerike na najvećem svjetskom sajmu knjige želi prikazati cijelu raznolikost svoje kulture, najavio je na predstavljanju programa Renato Lessa, predsjednik Zaklade brazilske nacionalne knjižnice, koja organizira nastup. U Frankfurt će tako doći autori iz metropola, Rio de Janeira i Săo Paula, ali i oni iz ruralnih dijelova zemlje, tu će biti međunarodno poznata imena, među njima Luiz Ruffato i Paulo Lins, ali i noviji manje poznati autori. Brazilski paviljon osmislit će dizajnerica Daniela Tomas. Nastup će stajati sedam milijuna eura, a cilj mu je ojačati poziciju portugalskoga kao svjetskog jezika književnosti, kako je rekao Lessa. Uz potporu više vladinih fondova u sljedećih nekoliko godina 270 naslova bit će prevedeno na strane jezike, od toga 48 izlazi na njemačkom uoči Sajma knjige. S 90 milijuna potencijalnih čitatelja, Brazil je ujedno jedno od najvećih tržišta knjige.

Umro SF-autor

Richard Matheson

SAD – Autor znanstvene fantastike Richard Matheson, čiji su romani i priče, među njima I Am Legend i The Shrinking Man, adaptirane za film, umro je u 87. godini.

Rođen u New Jerseyju 1926, Matheson je počeo objavljivati SF i price strave pedesetih godina. Roman I Am Legend iz 1954. smatra se jednim od najvažnijih u žanru, a pokrenuo je trend apokaliptičkih tema u poslijeratnoj Americi. Po romanu snimljena su tri filma, od kojih je najnoviji bio visokobudžetni triler 2007. s Willom Smithom u glavnoj ulozi.