Dobrodošlica Hrvatskoj

Tjedan uoči pristupanja naše zemlje Europskoj Uniji Bruxelles je bio u znaku Hrvatske. Administrativno središte zajednice europskih naroda i kultura okupale su hrvatske boje. Sa simbola grada, poznate skulpture Atomiuma u Parku Mini Europa, vijorila se hrvatska zastava, a u njezinu podnožju otkrivena je maketa Crkve Sv. Marka, tik uz modele Eiffelova tornja, londonskog Big Bena, venecijanskih kanala s gondolama, katedrale Santiaga de Compostele, atenskoga Partenona i ostalih znamenitosti iz osamdesetak gradova svih zemalja članica.

Nastup i predavanje Ide Gamulin o Dori Pejačević

U nizu manifestacija priređenih u čast pristupanja 28. članice, uz svečani koncert Simfonijskog orkestra i zbora HRT-a, kvalitetom i raznolikošću programa posebno su se istaknuli Dani hrvatske kulture u Bruxellesu u organizaciji briselskog ogranka i Središnjice Matice hrvatske. Predavanje o najboljim hrvatskim romanima akademika Ante Stamaća, pretpremijera dokumentarnoga filma redatelja Danka Volarića Barun o doajenu hrvatske diplomacije Janku Vranyczanyju Dobrinoviću, glasovirski recital Ide Gamulin s djelima Dore Pejačević, Borisa Papandopula i Ive Josipovića uz prigodno predavanje te izvedba monodrame Mire Gavrana Hotel Babilon samo su dio programa što je okupljenima predstavio ono najbolje od suvremene hrvatske kulture i umjetnosti. A da je zajednički projekt koji su koordinirali predsjednik briselskog OMH Ivica Sršen i Matičin glavni tajnik Zorislav Lukić uspio u potpunosti, svjedočile su dupkom ispunjene dvorane Instituta Balassi, Veleposlanstva RH u Belgiji te Predstavništva Hrvatske gospodarske komore. Uz brojne zainteresirane građane koji su došli vidjeti i čuti što to Hrvatska može ponuditi Europi, programe su pohodili i europski diplomati, veleposlanici i zastupnici Europskog parlamenta, izrazivši zadovoljstvo viđenim i iskazavši Hrvatskoj iskrenu i toplu dobrodošlicu.

Glazbeni recital i predavanje o Dori Pejačević ugledne pijanistice Ide Gamulin, uprizorenje Gavranove monodrame te predavanje akademika Stamaća što je kao moderne klasike hrvatske književnosti apostrofiralo Novaka, Aralicu, Fabrija, Pavličića, Kušana privukli su najveću pozornost.

S briselskog predavanja Ante Stamaća / Snimila Marija Sabljak

O samu projektu te izboru autora i djela za Glazbeni recital kao središnji događaj razgovarali smo s hrvatskom pijanisticom. „Organizacija je bila odlična i u vrlo primjerenim prostorima. U Institutu Balassi okupila se doista šarolika publika, a sama činjenica da je ravnateljica Instituta pranećakinja Dore Pejačević, koja je priredila, kao iznenađenje, malu izložbu pisama, fotografija i dokumenata iz obiteljske arhive, bila je dodatni kuriozum“. Uz predavanje o životu i djelu Dore Pejačević u povodu devedesete obljetnice smrti Ida Gamulin na recitalu je izvela desetak kompozicija hrvatske skladateljice te po jedno djelo Borisa Papandopula i hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića, kojega je ocijenila jednim od najistaknutijih suvremenih hrvatskih skladatelja. „Bila mi je želja prikazati, u rasponu od kasne romantike i glazbene moderne, preko 20. stoljeća, sve do danas, samo dio raskošnog repertoara za glasovir, instrument kojemu su ovi skladatelji posvetili velik dio svojih opusa“, kazala je, dodavši da je životna priča skladateljice i plemkinje Dore Pejačević, socijalno vrlo osjetljive na vrijeme u kojemu je živjela i realnosti od koje je bježala, uvijek privlačna i zanimljiva svakoj publici, kao i njezin glazbeni opus, koji posljednjih godina otkriva Europa. To je bilo vrlo živo prikazano i projekcijom filma Kontesa Dora Zvonimira Berkovića, kojom su Dani zatvoreni.

Najizvođeniji hrvatski dramski pisac, čiji je opus već odavno postao dijelom europske i svjetske kulture, u izjavi za Vijenac naglasio je ulogu i važnost Matice hrvatske kao ustanove koja je u pravom trenutku prepoznala nove izazove koji stoje pred nama, i da će se mnogi naši kulturni, društveni i politički projekti uskoro dogovarati i realizirati u suradnji s ljudima iz Bruxellesa. „Bruxelles je sam po sebi važno kulturno središte, a dodatno značenje daje mu činjenica da je političko i administrativno središte Europske Unije. Uz to: u tome važnom gradu imamo i nemalen broj visokoobrazovanih Hrvata koji su se afirmirali u Belgiji, te velik Hrvata koji su sada vezani svojim poslom uz institucije EU-a u kojima nas predstavljaju.“ Gavran je također izrazio uvjerenje da se Hrvatska u Uniji neće utopiti u moru drugih kultura, nego još više osvijestiti važnost afirmiranja svoje posebnosti, pa i mogućnost predstavljanja i afirmiranja svojih vrijednosti i svoje kulture kod ostalih 27 članica.