Bogatstvo nematerijalnoga stvaralaštva

Brojna događanja kojima je obilovao posljednji tjedan lipnja, zahvaljujući pridruživanju Hrvatske Europskoj Uniji, stavila su naše kulturne djelatnosti u prvi plan javnih zbivanja. Glazba, i to ona najviše umjetničke i profesionalne razine, u tom je smislu možda i najviše profitirala, počevši od predstavljanja hrvatske glazbe u Bruxellesu u ponedjeljak, 24. lipnja, preko koncerata Zagrebačke filharmonije u Budimpešti 26. lipnja i u Beču 1. srpnja, do glavne proslave na Trgu bana Jelačića u noći s 30. lipnja na 1. srpnja, koju je za uglednike i građane organizirala Vlada Republike Hrvatske.

Nijemo kolo jedan je od fenomena nematerijalne baštine koji smo predstavili svijetu povodom ulaska u EU

Svojevrsni europski tjedan hrvatske kulture otvorili su Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a uz majstore izvedbe tradicijske glazbe pod ravnanjem maestra Tončija Bilića, nastupom u sjajnom prostoru dvorane Concert Noble u Bruxellesu. Na inicijativu Hrvatske radiotelevizije te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Zagreba, u samoj Europskoj četvrti predstavili su jedinstveni koncept spajanja tradicijskih i umjetničkih simbola hrvatske glazbene baštine. Ulomci iz opere Porin Vatroslava Lisinskog, finale 104. simfonije Josepha Haydna kojem je prethodio u tom stavku citiran napjev Oj Jelena, Jelena, Andante iz 3. simfonije Luke Sorkočevića, Ubu Marka Ruždjaka, Poskočica iz Istarske suite Natka Devčića, stavak Svet iz Glagoljaškog rekvijema Igora Kuljerića, Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, kao i narodni izričaji upisani na reprezentativnu listu UNESCO-ove nematerijalne baštine – dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, ojkanje te dalmatinska klapska pjesma – sve to u kontinuiranu programu predstavljeno je pred brojnim visokim uzvanicima i državnim dužnosnicima, među kojima su bili i visoki pokrovitelji koncerta – belgijski princ prestolonasljednik Philippe i princeza Mathilde u ime belgijskoga kralja Alberta II. te predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. Program koji je oduševio uglednike u Bruxellesu ponovljen je u Zagrebu na Dan državnosti, na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu, kojoj je domaćin bio predsjednik Ivo Josipović. Građanima je doživljaj bio dostupan putem izravnog prijenosa Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije.

Središnja pak proslava pridruživanja Europskoj Uniji priređena na glavnom zagrebačkom trgu, uz iznimnu medijsku popraćenost, bila je namijenjena svim građanima Republike Hrvatske: riječ je o manifestaciji na najvišoj državnoj razini koja je, osim građana i državnih dužnosnika Republike Hrvatske, okupila velik broj političkih lidera iz zemalja članica Unije te zemalja regije Jugoistočne Europe, brojne čelnike europskih institucija kao i niz hrvatskih uglednika. Nekoliko pozornica, golemi broj izvođača i akreditiranih novinara te opsežan program svjedoče o razmjerima i namjerama proslave. Koncepcijski ponešto podsjećajući na briselski program, no obuhvaćajući i mnogo više od glazbe, priredba u režiji i po scenariju Dore Ruždjak Podolski za okosnicu je uzela nematerijalna kulturna dobra upisana u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske između kojih je čak jedanaest upisano na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne baštine. Tako se uz brojne fotografije, videoprikaze i 3D-instalacije, primjerice tradicijske čipke, lončarstva, narodnih nošnji, glagoljaških slova, velikih hrvatskih izuma i otkrića, moglo čuti/vidjeti i ojkanje, glagoljaško pjevanje, suvremeno uglazbljenje retoromanskog jezika, ophod zvončara iz Kastavštine, drevni običaj Slavonske kraljice te podsjetnik na jedini hrvatski film nagrađen Oscarom – Surogat. Našlo se mjesta i za citate ključnih mjesta naše književnosti i poezije, kao i za klasično i popularno glazbeno stvaralaštvo (od Luke Sorkočevića, Filipa Vranjanina i Blagoja Berse do Darka Rundeka i grupe Haustor, Ave Maria iz Gubec-bega, 2Cellos i druge).

Raskošna koncepcija, zahtijevajući i odgovarajući vremenski okvir, nedvojbeno je okupila reprezentativne primjere naše kulturne baštine, za čije su predstavljanje angažirani vrhunski profesionalci. Obilje kojim se u ovom slučaju Hrvatska htjela predstaviti Europi, sa svim svojim dobrima, posvjedočilo je o složenosti koordinacije izabranoga kolaža audio-vizualnih fragmenata, ali je istovremeno ispunilo osnovnu zadaću – pružanje uvida u bogatstvo našega nematerijalnog stvaralaštva.