Književni globus

Mirovna nagrada njemačkih knjižara bjeloruskoj autorici

BJELORUSIJA/NJEMAČKA – Bjeloruska spisateljica Svetlana Aleksijevič dobitnica je ovogodišnje Mirovne nagrade njemačkoga knjižarstva.

Nagrada je i „podrška onima koji su u zatvoru i svima koji žele nešto promijeniti u Bjelorusiji“, komentirala je 65-godišnja autorica vijest. Svetlana Aleksijevič je zbog svojih knjiga u kojima je tematizirala sudbinu sovjetskih vojnikinja u Drugom svjetskom ratu, priče veterana sovjetskog rata u Afganistanu ili psihološke portrete ljudi pogođenih katastrofom u Černobilu bila na meti političkog i pravosudnog progona i u sovjetsko doba i pod bjeloruskom vlašću predsjednika Aleksandra Lukašenka. Rođena u zapadnoj Ukrajini, radila je nakon studija novinarstva u lokalnim novinama i kao učiteljica, a zatim se posvetila književnosti. U kratkim pričama, esejima i reportažama razvila je književnu metodu koja, kako navodi Savez knjižara, „dopušta najveće moguće približavanje stvarnom životu“.

Mirovna nagrada bit će joj dodijeljena na Frankfurtskom sajmu knjige 13. listopada. Jedna od najvažnijih njemačkih nagrada u području kulture predaje se od 1950. i teška je 25.000 eura.

Umro publicist Walter Jens

NJEMAČKA – U 90. je godini u Tübingenu umro publicist i filolog Walter Jens, jedan od najpoznatijih njemačkih intelektualaca poslijeratnih godina.

Profesor retorike, bivši predsjednik Berlinske akademije umjetnosti i predsjednik njemačkoga PEN-a, Jens je u Njemačkoj zahvaljujući zalaganju za demokraciju i tolerantnu kulturu rasprave smatran moralnom instancom. Rođen 1923. u Hamburgu, predavao je u Tübingenu, a osamdesetih godina široj je javnosti postao poznat kao književni kritičar. Kao vodeći pacifist protestirao je protiv ponovnoga naoružavanja, a za vrijeme Zaljevskog rata 1990. pružio je utočiste jednom američkom dezerteru. Od 1947. pisao je romane, eseje, drame i radiodrame, a pripadao je i legendarnoj autorskoj Grupi 47. Njemački intelektualci i političari, među njima predsjednik Joachim Gauck, izrazili su žaljenje zbog Jensove smrti, a ministar kulture Bernd Neumann njegovu je intelektualnu svestranost opisao kao jedinstvenu.

Umro izraelski autor Yoram Kaniuk

IZRAEL – Međunarodno poznat izraelski autor Yoram Kaniuk umro je u Tel Avivu.

Kaniuk je autor niza romana i kratkih priča, a po njegovu najpoznatijem romanu, Adam Ben Kelev iz 1968, snimljen je film Adam Resurrected. Rođen 1930. u Tel Avivu, Kaniuk je sudjelovao u borbi za osnivanje države Izrael, a to je iskustvo obradio u autobiografskom romanu 1948. Nakon studija slikarstva u Jeruzalemu i Parizu, pedesete je godine proveo u New Yorku. U Izrael se vratio 1961, nakon čega su uslijedili književni uspjesi. Politički se angažirao za odvajanje religije od države, a prije dvije godine ispisao je izraelsku sudsku povijest, kad se na sudu izborio da se službeno registrira kao građanin „bez vjeroispovijedi“. Izraelski predsjednik Shimon Peres njegovu je smrt opisao kao „veliki gubitak za izraelsku književnost, kulturu i dušu.“

Umro Iain Banks

VELIKA BRITANIJA – Britanski autor uspješnica Iain Banks umro je u 59. godini od karcinoma, koji je tema i Banksove posljednje knjige, romana The Quarry, koja izlazi ovaj mjesec.

New York Times Banksa je jednom nazvao „najvažnijim suvremenim autorom znanstvene fantastike“, a časopis Times ga je 2008. uvrstio na popis „najvećih britanskih pisaca od 1945.“. Banks je 1984. romanom The Wasp Factory postigao prvi veliki književni uspjeh, tri godine poslije objavio je prvi SF-roman Consider Phlebas, a u sljedeća tri desetljeća uslijedilo je još dvadesetak djela. Banks je rođen 1954. u Dunfermlineu u Škotskoj, a prvi je roman napisao sa 16 godina. Za svoja je djela dobio brojne nagrade, među njima i nekoliko nagrada Britanskog saveza SF-autora.

Objavljeni nepoznati rukopisi Virginije Woolf

VELIKA BRITANIJA – Izdavačka kuća Britanske knjižnice objavila je dosad neobjavljene rukopise Virginije Woolf (1882–1941).

Spisateljica je satirične tekstove napisala između 1923. i 1927. za obiteljski časopis svog nećaka Quentina Bella. Rukopisi pod naslovom Charleston Bulletin Supplements daju humorističan uvid u život londonske avangarde dvadesetih godina, a velik dio opisanih scena odigrava se u kući Charleston u Sussexu. Tadašnje mjesto stanovanja sestre Virginije Woolf, slikarice Vanesse Bell, bilo je omiljeno sastajalište londonske umjetničke scene.