Relikt prošlosti ili avangarda

Mnogi, a možda i većina građana koji su izašli na izbore, opredjeljivali su se „za“ ili „protiv“ stranaka ovisno o njihovu odnosu prema referendumskom pitanju

Stanje je u Hrvatskoj teško. Životni standard nizak. Mnogo je nezaposlenih. Gospodarstvo nikako da se pokrene. Predviđanja su loša. Za sve to najodgovornija je Vlada. Unatoč tomu, prema anketama, najjača Vladina stranka (SDP) iz mjeseca u mjesec nadmašuje najveću oporbenu stranku (HDZ), koje je predsjednik Tomislav Karamarko najnepopularniji političar u zemlji. I, doista, HDZ, teško uzdrman korupcijskim aferama, donedavnim unutrašnjim sukobima i neaktivnošću na političkoj sceni, dugo nije pokazivao znakove oporavka. A onda su došli izbori za Europski parlament. Usprkos predviđanjima na njima je pobijedio HDZ. No ta je pobjeda ostala nekako u sjeni aktivnosti za skore lokalne izbore. I oni su došli, a na njima je opet pobijedio HDZ. (Osim ako ne slijedimo logiku jednog od potpredsjednika SDP-a: „Imali smo tri župana, sva tri smo zadržali, dakle, nismo izgubili.“ Treba li podsjetiti: Hrvatska ima 20 župana, od kojih je 10 „zadržao“ HDZ.)

Ako su nakon izbora za Europski parlament izostala, sada se nužno nameću pitanja: što je donijelo pobjedu HDZ-u kad znamo da se u posljednje vrijeme u svezi s tom strankom nije dogodilo ništa što bi bilo poznato javnosti, a što bi je dovelo u pobjednički položaj te kako to da je SDP izgubio izbore premda se stanje u državi kojom vlada nije bitno pogoršalo nego je ostalo stabilno loše?

Dva pitanja – dva odgovora: ili su ankete rađene loše, a možda i ciljano u korist SDP-a, ili se u međuvremenu dogodilo nešto izvan stranaka što je pridonijelo da se dogodi obrat.

I doista, u raščlambama nakon izbora neki su skretali pozornost na ankete, njihovu nestručnost i ciljanost. Meni se pak čini da one nisu rađene ni nestručno ni ciljano, nego je u državi stvoreno takvo ozračje, da „pristojan“ čovjek, ni kad je anoniman, ne želi reći da podupire HDZ. Dakle na djelu je autocenzura. (Uostalom, pokušajmo se prisjetiti kad smo u svojoj životnoj ili radnoj sredini posljednji put čuli nekoga da govori pozitivno o HDZ-u.) To je važna činjenica koje bi objašnjenje dalo odgovore na mnoga pitanja o stanju u hrvatskom društvu, ali i šire.

No ostavimo to za neku drugu priliku i posvetimo se traženju onoga što se dogodilo izvan stranaka, a što je, na ovim izborima, išlo u prilog HDZ-u, a na štetu SDP-a.

Što bi to moglo biti? Pa valjda događaj koji je tijekom kampanje izazvao najveću pozornost javnosti, a to je građanska inicijativa U ime obitelji, koja je pokrenula prikupljanje potpisa za referendum na kojemu bi se građani trebali izjasniti o tome žele li da se u Ustav uvrsti formulacija da je brak životna zajednica žene i muškarca. Ta akcija, koja se nastavila na raspre o zdravstvenom odgoju u školama, nije u javnosti doživljena kao odrađivanje tehničke formalnosti, nego kao svjetonazorski plebiscit čije se ozračje prelilo na izbore. Mnogi, a možda i većina građana koji su izašli na izbore, opredjeljivali su se za stranke ili protiv njih ovisno o njihovu odnosu prema referendumskom pitanju.

O značenju tog referenduma govori i najnovije istraživanje prema kojem bi na njega izašlo više građana nego na lokalne izbore, a od „sigurnih i vjerojatnih glasača“ velika većina glasovala bi za promjenu Ustava.

Dakle, mnogi su Hrvati na nedavnim lokalnim izborima mislili i djelovali „globalno“. To će reći, dali su glas onoj opciji koja im je svjetonazorski bliža, a to je za većinu HDZ.

Nemojmo zaboraviti ni Bandića. Ta nisu ljudi dali glas njegovim fontanama, nego „bogoljublju, čovjekoljublju i domoljublju“. U ozračju plebiscita, SDP-ov kandidat unatoč tomu što mu je uvijek sve jasno, i koji s nevjerojatnom lakoćom daje odgovor na svako pitanje, nije imao nikakve šanse za prolaz pored Bandića.

Jesu li Hrvati, dajući na lokalnim izborima prednost svjetonazorskom pred krpanjem rupa na asfaltu, još jednom dokazali da su relikt prošlosti? Ne mora biti, jer ako je svijet doista na pragu postmaterijalizma, možda nas netko ovaj put proglasi za avangardu.