Iz kazališne povijesti

Naslovnica knjige Repertoara hrvatskih kazališta autoricâ Lucije Ljubić i Martine Petranović prikazuje unutrašnjost hvarskoga kazališta, prvoga hrvatskog komunalnog teatra i jednoga od prvih građanskih kazališta u Europi (Vicenza, Hvar, Parma), nastala u koordinatama hvarskog arsenala, sugerirajući egzistencijalni plov hrvatskoga glumišta u obzoru perspektivno oslikana prospekta, sve do pojave profesionalnoga hrvatskog glumišta.

Izd. HAZU – AGM, Zagreb, 2012.

Deskriptivna obrada važnijih predstava na hrvatskom jeziku i izvedbi na stranim jezicima hrvatskih izvođača do 1840. godine nastala je na temelju znanstvene literature, a ne, kao u prethodnim trima knjigama (četvrta je u pripremi), isto tako rezultatima dugogodišnjega projekta glavnog istraživača Branka Hećimovića Repertoar hrvatskih kazališta, zamišljena i ostvarena na Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU-a, na temelju skupljanja i istraživanja teatrografske građe. Promjena u metodologiji dogodila se zbog proučavanja specifičnoga korpusa dopreporodnoga hrvatskoga kazališnoga života i obrade predstava izvedenih do 1840, uz koje su kazališne cedulje, programske knjižice i kazališne kritike rijetke, neobične ili teško dostupne iznimke.

Pristupajući opsežnoj i intrigantnoj građi, teatrologinje Lucija Ljubić i Martina Petranović u prvoj su fazi deskriptivne obrade utvrdile znanstvena vrela i izdvojile glavne podatke o pojedinim predstavama, a u drugoj fazi objedinile dobivene podatke u zasebne repertoarne jedinice, kako navode u Predgovoru. Svaka je repertoarna jedinica strukturirana tročlano: u prvom dijelu navodi se prezime i ime autora izvedenoga djela, naslov djela i izvorni ili prevedeni naslov. U drugom dijelu navode se temeljni podaci o izvedbi: vrijeme i prostor, imena izvođača i druge prikazbene sastavnice (troškovi nabave scenske opreme, odobrenje za izvođenje, informacije o publici i reakcijama gledatelja...). U trećem dijelu jedinice navodi se literatura iz koje su crpljeni podaci o predstavi, inicijal imena i prezime autora te godina objavljena rada.

Repertoarni popis, glavni dio ove enciklopedijske knjige, sadrži 817 predstava, navedenih kronološki: na prvom je mjestu Tractus stellae, Povlačenje zvijezde izvedeno o Bogojavljenju potkraj 11. stoljeća u zagrebačkoj katedrali na latinskome jeziku, a na posljednjem, 817. mjestu predstava nastala prema drami Juran i Sofija ili Turci kod Siska Ivana Kukuljevića Sakcinskog, izvedena 2. listopada 1839. u Sisku i reprizirana 6. listopada (između 400 gledatelja bio je i Vjekoslav Babukić, izvođači su bili dobrovoljci amateri, predstava se izvodila u gostionici Veliki kaptol, počinjala je u osam navečer, s pucanjem topova).

Kad se kronološki slijed ne može točno odrediti, predstave su poredane abecedno, a prednost se daje autorskim predstavama. Repertoarni popis zasniva se na svim važnijim predstavama koje su izvedene na hrvatskom jeziku i/ili onima u kojima su sudjelovali hrvatski izvođači, a koje su ovjerovljene ili prihvaćene u znanstvenoj literaturi. Nakon iscrpnoga popisa, koji se može čitati i kao atraktivna priča o kazališnoj i povijesti svakodnevice, navodi se Abecedni i kronološki popis literature, niz znanstvenih vrela iz kojih su crpljeni podaci o izvedbama. Time se stvara križište povijesti izvođenja dopreporodnih predstava i povijesti istraživanja dopreporodne teatarske djelatnosti.

Zanimljivost ove knjige temelji se i na njezinu ispunjavanju i osvjetljivanju praznih i punih prostora hrvatske teatrografije. Budući da vrijeme uporabljeno za rekonstrukciju neke kazališne predstave višestruko nadilazi vrijeme trajanja jedne izvedbe, peta je repertoarna knjiga ujedno kutija koja svjetlu javnosti izlaže razne, samo užem krugu stručnjaka dosad poznate izvedbene kockice, ujedno pružajući poticaj za novo otvaranje tiskane i rukopisne građe, pogled u/na ustroj družina, kazališne lokacije i publiku, od samostanskih kronika do graditeljskih nacrta i prijepisa uloga. Teatrolozima će znatno pomoći i završni Abecedni popis autora, Kazalo naslova, Topografsko kazalo i Kazalo imena. Ovom vrijednom teatrološkom knjigom, izdanom u 400 primjeraka, samozatajno i pedantno otkrivaju se bezbrojne mogućnosti novih izazova u proučavanju hrvatske kazališne povijesti i kulture.