Pogrešna znanstvena politika

Otpori humanistike

Znanstvenici i institucije u području humanističkih znanosti u Hrvatskoj već pola godine ukazuju na problem sustavnog diskriminiranja humanističkih znanosti, kako kroz smanjeno financiranje znanstvenih časopisa, tako i donošenjem novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja.

Nacionalno vijeće za znanost, koje imenuje Hrvatski sabor, definirano je u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao „najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj“. No dobro zamišljenu ulogu strateškoga državnog tijela za znanost, koje djeluje u sklopu zakonodavne vlasti, Nacionalno vijeće nije moglo preuzeti zbog „konstrukcijske greške“ u načinu njegova formiranja. Zakon naime propisuje da sastav Nacionalnog vijeća za znanost imenuje Sabor na prijedlog Vlade RH, odnosno resornog ministarstva. Područna znanstvena vijeća smatraju da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta određivalo sastav Nacionalnog vijeća za znanost, što je imalo za posljedicu da to saborsko tijelo nije obavljalo zakonsku zadaću nadređenoga strateškog tijela za znanost nego se u praksi pretvorilo u podređeno resorno tijelo za podupiranje tekuće politike aktualne postave u Ministarstvu.

Nakon što je, prema prijedlogu Ministarstva, Hrvatski sabor na dužnost predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost 6. srpnja 2012. imenovao Maju Vehovec, Područno vijeće za humanističke znanosti isključeno je iz rada Nacionalnog vijeća za znanost, što se očitovalo ne samo u onemogućavanju pristustvovanja sjednicama Nacionalnog vijeća, već i ignoriranju prijedloga dostavljenih u pisanoj formi, i to nakon što je pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika osporio u rujnu 2012. legalnost prisustvovanja predstavnice Područnog vijeća za humanističke znanosti na sjednicama Nacionalnog vijeća za znanost. Relativno kratko razdoblje u radu toga tijela, od imenovanja nove predsjednice do isteka mandata većine članova Nacionalnog vijeća 13. ožujka 2013, humanistički znanstvenici opisuju kao destruiranje sustava znanosti, „donošenjem odluka i akata s pogubnim učincima koji su izravno ugrozili hrvatski kulturni identitet i narušili vitalne nacionalne interese“. Vrhunac teških odnosa između znanstvenika i nadležnih državnih službenika je donošenje Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, koji je naišao na plebiscitarno odbijanje u akademskoj zajednici te pobudio zabrinutost u najširoj javnosti. Pravilnik je izazvao buru reakcija u akademskoj zajednici, uključujući 32 pojedinačne reakcije iz znanstveno-kulturnih inatitucija i pojedinaca u veljači i ožujku. U donošenju novog Pravilnika izravno je prekršen i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, među koje sigurno spadaju sami znanstvenici i znanstvena vijeća, što je također na kraju rezultiralo bujicom protivljenja.

Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti kao jedno od šest područnih znanstvenih vijeća, koja djeluju kao stručna i savjetodavna tijela Nacionalnog vijeća za znanost, pružalo je u tom razdoblju destrukcije snažan otpor te je na kraju mandata odlučilo o objaviti izvješće o radu koje je predalo državnim tijelima i hrvatskoj javnosti. Vijenac u ovom broju donosi uvodni dio Izvješća o radu Područnog vijeća za humanističke znanosti za razdoblje rujan 2012–ožujak 2013.

Uredništvo

Razlozi i uporišta za

podnošenje izvješća o radu

Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti na posljednjoj sjednici u tekućem mandatu, održanoj 22. ožujka 2013., donijelo je odluku o izradi izvješća o radu za razdoblje od rujna 2012. do ožujka 2013. godine. Područno znanstveno vijeće izvješće o svom radu podnosi u prvom redu Saboru Republike Hrvatske i njegovim tijelima, zatim najodgovornijim osobama državne vlasti, predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade, ali i znanstvenim i akademskim institucijama, odnosno zainteresiranoj javnosti koja je, upravo u navedenom razdoblju, bila zakinuta za najosnovnije informacije o pripremanju i donošenju akata od vitalne važnosti za funkcioniranje sustava znanosti i razvoj znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

U znak prosvjeda protiv novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

šestero znanstvenika spalilo je svoje znanstvene radove 11. ožujka ispred zgrade MZOS-a

(na slici dr. sc. Neven Jovanović, izvanredni profesor)

Osnovni razlog za izradu izvješća predstavlja činjenica da je u navedenom razdoblju došlo do znatnih devijacija u funkcioniranju sustava znanosti u Republici Hrvatskoj s dalekosežno štetnim posljedicama ne samo za sustav znanosti i znanstvenu djelatnosti nego i za nacionalne interese te razvoj hrvatskog društva u cijelosti. Ispostavilo se da je problem zapravo generiran u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, unutar Uprave za znanost i tehnologiju, kojom rukovodi pomoćnik ministra prof. dr. sc. Saša Zelenika, te da je do krajnosti eskalirao u razdoblju od rujna 2102. do ožujka 2013. u kojem je Nacionalno vijeće za znanost de facto funkcioniralo ne kao saborsko tijelo nego kao izvršni organ Uprave za znanost i tehnologiju MZOS-a.

Izvješće se sastoji od opisnog dijela i dokumentacije, a izrađeno je slijedom odluka i dokumenata koje je donijelo Područno vijeće. U izvješće su također uključeni relevantni dokumenti, koje su o razmatranim problemima donosile znanstvene institucije ili tijela, zatim očitovanja znanstvenika te manji broj medijskih napisa. Izvješće utoliko prikazuje rad područnog vijeća u tijesnoj povezanosti sa stanjem u području humanističkih znanosti. Budući da je problematika, na koju se odnosi ovo izvješće, detaljno elaborirana u priloženoj dokumentaciji, opisni dio izvješća služi kao sažeti prikaz problema i kao vodič kroz dokumentaciju. U tekstu opisnog dijela izvješća u zagradama se navode upućivanja na odgovarajuće dokumente koji su označeni su velikim slovom »D« i rednim brojem dokumenta. U opisnom dijelu izvješća korišteni su dijelovi teksta iz dokumenata Područnog vijeća bez posebnog navođenja izvora.

Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti na uočene je devijacije pravovremeno reagiralo argumentiranim dopisima i upozorenjima koje je uredno dostavljalo Nacionalnom vijeću za znanost, a u momentima kada je problem poprimao zabrinjavajuće razmjere i zadirao u nacionalne interese, Područno znanstveno vijeće obraćalo se i najodgovornijom osobama i tijelima u državi. Vijeće se ukupno u tri navrata obratilo državnim tijelima i dužnosnicima:

1. Stajalište Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti o načinu raspodjele financijske potpore znanstvenim časopisima u 2012. godini te o sustavnoj diskriminaciji časopisa u području humanističkih znanosti (klasa: 003-08/12-05/0008; urbroj: 355-02-02-12-04) upućeno je 12. studenog 2012., osim Nacionalnom vijeću za znanost, također Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora te gospodinu Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske;

2. Izjava o ugroženosti humanističkih znanosti (klasa: 400-02/12-01/0007; urbroj: 355-02-02-12-7) upućena je 10. prosinca 2012., osim Nacionalnom vijeću za znanost, također prof. dr. sc. Ivi Josipoviću, predsjedniku Republike Hrvatske, gospodinu Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH, gospodinu Josipu Leki, predsjedniku Hrvatskog sabora, te Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. U popratnim dopisima Područno vijeće na svim je navedenim državnim adresama zamolilo za prijem, na kojem bi predstavnici Područnog vijeća »pobliže izvijestili o stanju u području humanističkih znanosti«. Molbu za prijem, povodom Izjave o ugroženosti humanističkih znanosti kao i naknadne eskalacije problema nakon donošenja Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, prihvatili su prof. dr. sc. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, koji je predstavnike Područnog vijeća na razgovor primio 25. veljače 2013., i gospodin Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, koji je predstavnike Područnog vijeća na razgovor primio 1. ožujka 2013.

3. Prosvjed Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti zbog nekompetentnog nametanja Pravilnika u uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (klasa: 003-08/13-6/0001; urbroj: 355-02-02-13-1) upućen je 25. ožujka 2013. prof. dr. sc. Ivi Josipoviću, predsjedniku Republike Hrvatske, gospodinu Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH, gospodinu Josipu Leki, predsjedniku Hrvatskog sabora, te Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.

Članovi Područnog vijeća za humanističke znanosti smatrali su profesionalnom i građanskom dužnošću upozoriti državna tijela na pogubne posljedice pogrešne znanstvene politike koju provodi MZOS-a, posebice u situaciji kada je Nacionalno vijeće za znanost kao saborsko tijelo, umjesto da korektivno djeluje na stanje u resoru znanosti, u stvarnosti počelo funkcionirati kao interni odjel Uprave za znanost i tehnologiju MZOS-a. Iz razumljivih razloga, to se nije svidjelo čelnicima MZOS-a, pa su neposlušno Područno vijeće na mrežnoj stranici MZOS-a izložili javnom prijekoru i pravno podučili «kako područna vijeća nemaju u svojoj nadležnosti komunikaciju s drugim tijelima, osim s Nacionalnim vijećem za znanost». Međutim, taj pravni naputak MZOS-a posve je neutemeljen, jer se iz odredbe da «područna vijeća razmatraju pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za znanost za pojedina znanstvena područja» (st. 1., čl. 2. Pravilnika o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora, NN, 76/2005), nipošto ne može izvesti zabrana komuniciranja s državnim tijelima o tim istim pitanjima. Uostalom, u istom članku Pravilnika određuje se da područna vijeća samostalno nastupaju u odnosu prema MZOS-u i njegovim tijelima u postupku ocjenjivanja znanstvenih projekata i znanstvenih časopisa.

Premda pravna uporišta za komunikaciju članova područnih znanstvenih vijeća i područnih znanstvenih vijeća kao stručnih tijela s državnim tijelima postoje i u važećim zakonskim odredbama te u podzakonskom aktu, nepobitno uporište za takvu komunikaciju nalazi se u odredbi članka 46. Ustava Republike Hrvatske koja glasi: »Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.«

akademkinja Milena Žic Fuchs

predsjednica Područnoga znanstvenog vijeća za humanističke znanosti

U Zagrebu, 8. travnja 2013.

Isključivanje Područnoga vijeća za humanističke

znanosti iz rada Nacionalnog vijeća za znanost

Početak mandata prof. dr. sc. Maje Vehovec kao predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost obilježen je isključivanjem Područnog vijeća za humanističke znanosti iz rada Nacionalnog vijeća za znanost. Takvo postupanje nove predsjednice rezultiralo je donošenjem niza nekompetentnih odluka Nacionalnog vijeća za znanost s dalekosežno štetnim posljedicama za sustav znanosti, razvoj znanstvene djelatnosti, ali i za nacionalne interese. Isključivanje Područnoga vijeća za humanističke znanosti iz rada Nacionalnog vijeća za znanost očitovalo se ne samo u onemogućavanju predstavniku Područnog vijeća da prisustvuje sjednicama Nacionalnog vijeća za znanost nego i u ignoriranju prijedloga Područnog vijeća koji su Nacionalnom vijeću dostavljani u pisanoj formi.

Prilikom imenovanja članova Nacionalnog vijeća za znanost u tekućem mandatu učinjen je u odnosu na uobičajenu praksu funkcionalni propust što u sastav Nacionalnog vijeća za znanost nije imenovan predstavnik Područnog vijeća za humanističke znanosti. Time je propuštena prilika za izravno i snažnije radno povezivanja Nacionalnog vijeća za znanost s njegovim savjetodavnim i stručnim tijelom za područje humanističkih znanosti. Taj nedostatak uspješno je bio nadoknađivan redovitim pozivanjem predstavnika Područnog vijeća za humanističke znanosti na sjednice Nacionalnog vijeća za znanost. Takvu je praksu novoimenovana predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost naprasno prekinula nakon što je prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, na sjednici Nacionalnog vijeća 20. rujna 2012. osporio legalnost prisustvovanja predsjednice Područnog vijeća za humanističke znanosti na sjednicama Nacionalnog vijeća za znanost. Predsjednica se istovremeno počela uvredljivo odnositi prema Područnom vijeću i njegovim legitimnim zahtjevima za funkcionalnim uključivanjem u rad Nacionalnog vijeća za znanost.

Na dopis koji je Područno vijeće tim povodom u formi prosvjeda uputilo sa sjednice 25. listopada 2012. Nacionalnom vijeću za znanost stigao je uvredljiv odgovor iz kojeg se mogao razabrati glavni razlog sumnjičavosti prema predstavnicima Područnog vijeća za humanističke znanosti, jer da oni navodno »nisu dužni čuvati tajnu kao članovi Nacionalnog vijeća za znanost«. Premda je u istom odgovoru predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost obećala da će »svaki put kada će postojati potreba, za pojedine točke dnevnog reda pozivati kao izvjestitelja i predstavnika Područnog vijeća za humanističke znanosti«, već je prilikom pripreme iduće sjednice 26. studenog 2012. pogazila dano obećanje jer je, nakon što se ispostavilo da su predsjednica Područnog vijeća i njen zamjenik spriječeni, odbila prihvatiti prisustvovanje sjednici predloženoga predstavnika Područnoga vijeća. Nakon ove sjednice predstavnik Područnog vijeća za humanističke znanosti više uopće nije pozivan na sjednice Nacionalnog vijeća za znanost, iako se dotičnim na sjednicama odlučivalo o iznimno važnim pitanjima koja se izravno odnose na područje humanističkih znanosti. Područno vijeće nije obavještavano o donesenim odlukama koje se tiču humanističkih znanosti. U tom razdoblju Područno vijeće nije obavještavano ni o predmetima iz područja humanističkih znanosti koji su pristizali te bi izravno bili stavljani na dnevni red sjednica Nacionalnog vijeća. Posebnu krajnost predstavlja podatak da je Nacionalno vijeće, bez ikakve obavijesti i mogućnosti očitovanja, čak i poništavalo neke odluke Područnog vijeća.

Prijedlozi Područnoga vijeća o centrima znanstvene izvrsnosti

Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti raspravljalo je na 30. sjednici 25. listopada 2012. o tzv. »trećem draftu« Prijedloga uvjeta i procedura za osnivanje znanstvenih centara izvrsnosti, koji je Nacionalno vijeće za znanost 1. listopada 2012. uputilo područnim vijećima na očitovanje i raspravu. S obzirom na brojne i ozbiljne manjkavosti u ponuđenom tekstu »trećeg nacrta«, Područno vijeće tom je prilikom usvojilo iscrpnu elaboraciju problematike osnivanja centara znanstvene izvrsnosti koja je sadržavala načelne stavove o centrima izvrsnosti, kriterije znanstvene izvrsnosti za znanstvenike i znanstvene programe za područje humanističkih znanosti te konkretne primjedbe na tekst trećeg nacrta (»drafta«) Prijedloga uvjeta i procedura za osnivanje znanstvenih centara izvrsnosti. Vijeće je u istom dokumentu konstatiralo da u Povjerenstvu za centre izvrsnosti jedino nisu zastupljene humanističke znanosti te je zatražilo da se taj propust ispravi kooptiranjem predsjednice Područnog vijeća u sastav Povjerenstva. Dokument je pod naslovom »Rasprava i zaključci Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti« 12. studenog 2012. upućen Nacionalnom vijeću za znanost.

Predstavniku Područnog vijeća nije bilo omogućeno da na sjedni Nacionalnog vijeća sudjeluje u daljnjoj raspravi o donošenju Prijedloga uvjeta i procedura za osnivanje znanstvenih centara izvrsnosti, dok je prijedlog da se predsjednica Područnog vijeća kooptira u Povjerenstvo za centre izvrsnosti bio jednostavno ignoriran. »Ironijom sudbine« upravo u to vrijeme akademkinja Milena Žic Fuchs, predsjednica Područnog vijeća za humanističke znanosti imenovana je u Conseil Scinetifique du Réseau Francais des Instituts d›Études Avancées (RFIEA) - Znanstveni savjet mreže francuskih instituta izvrsnosti.

Područno vijeće nije dobilo čak ni povratnu informaciju o sudbini sugestija i prijedloga koje je, uz mnogo uloženog truda, izradilo te dostavilo Nacionalnom vijeću na razmatranje. Predsjednica Područnog vijeća morala je takvu informaciju opetovano tražiti. Prvi put se s takvim zahtjevom, u kontekstu pripremanja sjednice Područnog vijeća, obratila dr. sc. Krešimiru Hajdaroviću, načelniku Odjela za znanost AZVO-a (mail od 2. prosinca 2012.): «Budući da predstavniku Područnog vijeća za humanističke znanosti nije bilo omogućeno prisustvovanje zadnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, molila bih Vas za iscrpnu informaciju o raspravi i zaključcima koje je Nacionalno vijeće donijelo o centrima izvrsnosti. Posebno bi nas zanimali stavovi Nacionalnog vijeća o primjedbama, sugestijama i prijedlozima koje je na temu centara izvrsnosti Područno vijeće za humanističke znanosti u zadanom roku dostavilo Nacionalnom vijeću.«

Međutim to nije bilo dovoljno, pa je zahtjev bilo potrebno još jednom ponoviti (mail na istu adresu od 4. prosinca 2013.): »Kao što možete vidjeti, u točki 2. predvidjeli smo obavijest o stanju rasprave na temu znanstvenih centara izvrsnosti. Budući da predstavniku Područnog vijeća za humanističke znanosti nije bilo omogućeno prisustvovanje zadnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, molila bih Vas da nam u dogovoru s predsjednicom Nacionalnog vijeća priredite iscrpnu informaciju o raspravi i zaključcima o centrima izvrsnosti na toj sjednici Nacionalnog vijeća, te posebno o usvajanju ili odbijanju prijedloga koje je u tom pogledu Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti u zadanom roku uputilo Nacionalnom vijeću.«

Odgovor je stigao (mail od 6. prosinca 2012.) u formi »Izvoda iz prijedloga (još neusvojenog) Zapisnika 75. sjednice Nacionalnog vijeća za znanost, održane 26. studenog 2012. godine«. Već iz šturih formulacija u »Izvodu iz još neusvojenog Zapisnika« moglo se vidjeti da raspravo o centrima izvrsnosti ne ide u dobrom smjeru pa je Područno vijeće svoje upozorenje uklopilo u Izjavu o ugroženosti humanističkih znanosti. Citiramo dio koji se odnosi na centre izvrsnosti:

»Na naše izričito traženje obavijesti o ishodu rasprave na istoj sjednici Nacionalnog vijeća o centrima izvrsnosti, o čemu je Područno vijeće za humanističke znanosti dostavilo Nacionalnom vijeću za znanost opširnu elaboraciju problema s nizom konstruktivnih prijedloga, dobili smo izvod iz neovjerenog zapisnika dotične sjednice (u prilogu). Iz dostavljenog izvoda iz prijedloga još neusvojenog zapisnika može se vrlo malo razabrati o stvarnom tijeku rasprave, ali se uz određene ograde ipak može zaključiti da je ključni dio rasprave polazio od pogrešnih premisa i da je završio protupropisnim stavom da u Pravilniku o centrima izvrsnosti »mora ostati formulacija ‘pravo na prijavu imaju organizacije iz upisnika’, jer po zakonu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta može financirati samo one znanstvene organizacije koje su u upisniku, jer je to svrha upisnika«. Očigledno je naime da bi takva formulacija bila u suprotnosti s nadređenom odredbom iz Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prema kojoj se znanstveni centar izvrsnosti definira kao »znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika …« (NN, br. 46/2007.).«

Međutim, ni ovo dodatno upozorenje nije urodilo plodom, jer se u donesenoj verziji akta, koji je na opetovano traženje tek 19. ožujka 2013. dostavljen Područnom vijeću te istodobno stavljen na mrežnu stranicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje, i dalje ne spominje »ustrojbeni dio« znanstvene organizacije, iako je svojedobno upravo zbog dopune koja se odnosi na »ustrojbeni dio« mijenjan dotični članak Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Drugim riječima, nižim se aktom derogira odredba Zakona kao nadređenog akta. Ali to je samo jedan od brojnih nedostataka konačno usvojenog dokumenta, koji u konačnoj formulacije gotovo da ni u čemu nije poboljšan u odnosu na početni »treći draft«.

Već i površna usporedba donesenog akta s ignoriranim sugestijama i prijedlozima, koje je u sklopu rasprave Nacionalnom vijeću uputilo Područno vijeće za humanističke znanosti, bjelodano pokazuje kako odbijanje suradnje, ignoriranje argumenata te isključivanje iz postupka donošenja odluka kompetentnih tijela i pojedinaca izravno vodi do nekompetentnih, neodrživih i štetnih rješenja.

Stajalište Područnog vijeća o diskriminaciji časopisa u području humanističkih znanosti

Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti na 30. sjednici od 25. listopada 2012. raspravljalo je o načinu raspodjele financijske potpore znanstvenim časopisima u 2012. godini. Poticaj i podlogu za raspravu o ovoj temi predstavljao je »Prosvjed zbog arbitrarne i netransparentne raspodjele proračunskih sredstava za znanstvene časopise u 2012. godini te zbog diskriminacije časopisa u području humanističkih znanosti«, koji je Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 17. srpnja 2012. uputilo na najviše državne adrese.

Vijeće je konstatiralo da je u 2012. godini došlo do radikalne promjene u načinu raspodjele financijske potpore znanstvenim časopisima. Odbačena su decenijska postignuća u izgrađivanju transparentnog sustava financijskog podupiranja časopisa koji se zasnivao na objektivnim i provjerljivim parametrima kvalitete i opsega časopisa. Umjesto toga uveden je arbitrarni model koji se zasniva na slobodnoj procjeni stvarnih potreba nekog časopisa i samovoljnom određivanju visine iznosa koji se dodjeljuje. Da bi se zamaglila činjenica arbitrarne raspodjele sredstava, na mrežnoj je stranici MZOS-a objavljena bodovna lista časopisa prema kojoj se transparentno može utvrditi sasvim nevažan podatak o tome koji postotak faktično dodijeljeni iznos predstavlja u odnosu na imaginarni, netransparentno i samovoljno utvrđeni startni iznos za pojedini časopis.

Vijeće je nadalje konstatiralo da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – argumentiranim i urudžbiranim dopisima Koordinacije Zajednice urednika znanstvenih i znanstvenostručnih časopisa – bilo pravodobno upozoravano na neodrživost i pogubne posljedice uvođenja arbitrarnog modela u raspodjeli financijske potpore.

Na sjednici je usvojeno Stajalište o načinu raspodjele financijske potpore znanstvenim časopisima u 2012. godini te o sustavnoj diskriminaciji časopisa u području humanističkih znanosti, koje je upućeno Nacionalnom vijeću za znanost, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, te gospodinu Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH.

Područno vijeće posebno je istaknulo činjenicu da »…ni na koji način nije bilo konzultirano oko promjene modela raspodjele financijske potpore niti je bilo uključeno u postupak vrednovanja časopisa, premda je u djelokrugu rada područnih znanstvenih vijeća navedeno da ‘surađuju s Povjerenstvom za izdavačku djelatnost pri ocjenjivanju znanstvenih časopisa’ (čl. 2. Pravilnika o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora, NN br. 76/2005.).«

U Stajalištu je od saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu zatraženo da u što skorije vrijeme organizira tematsku raspravu o položaju humanističkih znanosti, u sklopu koje bi se razmotrio i problem diskriminacije časopisa u tom znanstvenom području, dok je od Vlade Republike Hrvatske zatraženo da

– formira posebno povjerenstvo koje će preispitati način rada Povjerenstva za izdavačku djelatnost MZOS-a i opravdanost odluka kojima su dodjeljivana sredstava znanstvenim časopisima u 2012. godini, posebice opravdanost odluka o uskraćivanju potpore;

– utvrdi konkretnu odgovornost dužnosnika i tijela MZOS-a za nastale poremećaje i štetne posljedice u sustavu znanstvenog izdavaštva;

– odobri interventna sredstva kojima bi se časopisima u području humanističkih znanosti nadoknadila učinjena šteta i omogućilo njihovo daljnje izlaženje.

Stajalište je, kao svojevrsni apel i očajnički poziv u pomoć, bilo u prvom redu upućeno Nacionalnom vijeću za znanost kao »najvišem stručnom tijelu koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj« (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, br. 105/2004.). Područno vijeće za humanističke znanosti pritom je imalo u vidu primarnu zadaću Nacionalnog vijeća da »raspravlja pitanja od važnosti za znanstvenu djelatnost te predlaže i potiče donošenje mjera za njezino unapređenje« (ibid.). Odgovor Nacionalnog vijeća za znanost bio je kratak i uvredljiv. Glasio je da je Nacionalno vijeće za znanost Stajalište Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti »primilo na znanje (…) te je konstatiralo da nije nadležno za određivanje iznosa i načina raspodjele financijske potpore znanstvenim, znanstvenostručnim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta«.

Nekompetentno nametanje Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

Novi Pravilnik o uvjetima za izbore u zvanja, koji je Nacionalno vijeće za znanost donijelo 19. veljače 2013., izazvao je šok i nevjericu te burne reakcije u akademskoj zajednici i prije nego što je objavljen u Narodnim novinama (1. ožujka 2013.). Područno vijeće za humanističke znanosti također je reagiralo već u toj prvoj fazi te je obnovilo molbe za prijem na najvišim državnim adresama. U veoma kratkom roku izaslanstvo Područnog vijeća primio je prof. dr. sc. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske (25. veljače 2013.), a nedugo potom predstavnike Područnog vijeća primio je i predsjednik Hrvatskog sabora, gosp. Josip Leko (1. ožujka 2013.). Predsjednik države i predsjednik Sabora pokazali su puno razumijevanje za probleme u sustavu znanosti i iskazali spremnost da se osobno uključe u njihovo rješavanje. Razgovor s predsjednikom Republike bio je usredotočen na nepravilnosti u postupku imenovanja područnih vijeća i matičnih odbora, na neprimjerni način donošenja Pravilnika te općenito na nezavidan položaj u kojem su se našle humanističke i društvene znanosti. U razgovoru s predsjednikom Sabora posebno je tematizirano nekompetentna i neodgovorna uporaba časopisne baze ERIH u novom Pravilniku kao i posljedice koje mogu iz toga proizići.

Znanstvenici koji su također sudjelovali u prosvjedu:

dr. sc. Đurđica Čilić Škeljo, viša asistentica, Dijana Ćurković, znanstvena novakinja-asistentica,

dr. sc. Hrvoje Jurić, docent, dr.sc. Leonida Kovač, docentica i Marija Selak, znanstvena novakinja

Naime, u ovoj bazi jasno je istaknuto upozorenje da njena namjena nije bibliometrijska i da se ne koristi u postupcima profesionalnih napredovanja. Zlouporaba časopisne baze, koja se smatra zajedničkim europskim dobrom, može imati negativne državne i zakonske reperkusije, a posebice je kontraproduktivna u trenutku ulaska Hrvatske u EU. »Autori« Pravilnika, u dijelu koji se odnosi na humanističke znanosti, u potpunosti su ignorirali obvezujuće odluke Stalnog odbora za humanističke znanosti Europske znanstvene zaklade, čiji je Hrvatska dugogodišnji član, te europsku obvezu dogovora između 28 zemalja koje su financirale ERIH uključujući i dugogodišnji rad znanstvenika iz 25 europskih zemalja na časopisnoj bazi ERIH.

Najnoviji razvoj događaja zorno pokazuje kako je ignoriranje i isključivanje Područnog vijeća iz postupka donošenja Pravilnika rezultiralo nekompetentnim rješenjima i štetnim posljedicama. Na Plenarnoj sjednici Stalnog odbora za humanističke znanosti, održanoj 30. i 31. listopada 2012. godine u Strasbourgu, donesena je odluka da se s obzirom na postupno zatvaranje Europske znanstvene zaklade, i to do kraja 2015. godine, ERIH povjeri Norwegian Social Science Data Services (NSD) radi daljnjeg održavanja popisa časopisa te osiguravanja njihove dostupnosti korisnicima. Stalni odbor za humanističke znanosti, ESFa također donosi odluku da će brigu o ERIHu u potpunosti preuzeti Scientific Review Group (SRG-HUM), da će pritom posebnu pozornost obratiti na procedure uključivanja novih časopisa kao i na moguće preoblikovanje dosadašnjih kategorija (NAT, INT1 i INT2). Scientific Review Group u potpunosti preuzima odgovornost za sve pregovore i dogovore s norveškim partnerom NSDom. Na sastanku Scientific Review Group (SRG-HUM), koji je održan u Rimu 4. i 5. travnja, 2013. donesena je odluka, dogovorena s norveškim partnerom NSDom, da se dosadašnja kategorizacija časopisa na NAT, INT1 i INT2 u potpunosti ukine.

Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti na posljednjoj svojoj sjednici u aktualnom mandatu, 22. ožujka 2013., konstatiralo je povezanost između planskog isključivanja Područnog vijeća iz rada Nacionalnog vijeća za znanost i »nekompetentnog nametanja« novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Sa sjednice je upućen prosvjed zbog načina na koji je Pravilnik donesen kao i zbog neprimjerenih kriterija koji su Pravilnikom nametnuti području humanističkih znanosti.

Međutim, ispostavilo se da iz postupka donošenja novog Pravilnika nije bilo isključeno samo Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti, kao jedno od sedam zakonom zadanih stručnih i savjetodavnih tijela Nacionalnog vijeća za znanost, nego da se u istoj poziciji našlo i Područno vijeće za društvene znanosti kao i Umjetničko područno vijeće. Ispostavilo se, nadalje, da je iz postupka donošenja novog Pravilnika bila isključena i cjelokupna akademska i znanstvena zajednica u ulozi »zainteresirane javnosti«, čime je izravno prekršen Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN, br. 140/2009.). Upravo se zaobilaženje »zainteresirane javnosti« vratilo se kao bumerang u obliku snažnih protivljenja nametnutom Pravilniku te brojnih institucionalnih i individualnih prosvjeda.

Zatečeni reakcijama onih koje su podcijenili »autori« novog Pravilnika dva tjedna kasnije donose izmjene i dopune Pravilnika, dok predsjednica se Nacionalnog vijeća za znanost obraća javnosti nemuštim izjavama i priopćenjima. To paradoksalno produžavanje agonije veoma je dobro ocrtano u odgovoru Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu:

»Nakon što je akademska zajednica gotovo plebiscitarno i s nepobitnim argumentima odbacila Pravilnik koji je bio nametnut nepropisnom procedurom i koji u sadržajnom pogledu pokazao neshvatljive razmjere nekompetencije njegovih autora, postojalo je samo jedno prihvatljivo, logično i etički ispravno rješenje: podnošenje ostavki svih onih koji su bili uključeni u stvaranje ovog skandala i stavljanje spornog Pravilnika izvan snage. No, umjesto toga, predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost nastavila je u priopćenjima i izjavama iznositi neistine i manipulirati činjenicama te tako dodatno potvrđivati istu onu neodgovornost i nekompetenciju koja je i dovela do jedne od najvećih kriza u sustavu znanosti.«

Budući da su institucionalne i individualne reakcije na novi Pravilnik poprimile razmjere njegova plebiscitarnog odbijanja, vrijedi ih navesti i dokumentirati na jednom mjestu, makar i u nepotpunom obliku. Ovo je izvješće svakako prikladno mjesto za prvi pokušaj takvog popisa (u kronološkom poretku):

• 18. veljače 2013. – Primjedbe i prijedlozi Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta na Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, upućene rektoru Sveučilišta u Zagrebu;

• 25. veljače 2013. - Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja: »Priopćenje za javnost – Skandalozni pravilnik o napredovanju u znanosti«

• 26. veljače 2013. – Zahtjevi Vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu;

• 26. veljače 2013. - Dopis Rektora Sveučilišta u Zagrebu predsjedniku Hrvatskog sabora u povodu imenovanja članova matičnih odbora, znanstvenih područnih vijeća i umjetničkog vijeća te povodom novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 27. veljače 2013. – Dopis Učiteljskog fakulteta rektoru Sveučilišta u Zagrebu u povodu Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja te imenovanja članova matičnih odbora, znanstvenih područnih vijeća i umjetničkog vijeća;

• 28. veljače 2013. – Primjedbe Katoličkog bogoslovnog fakulteta na novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, upućene rektoru Sveučilišta u Zagrebu;

• 28. veljače 2013. - Primjedbe Medicinskog fakulteta na tekst Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i postupak imenovanja članova matičnih odbora, znanstvenih područnih vijeća i umjetničkih vijeća;

• 28. veljače 2013. – Dopis Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta rektoru Sveučilišta u Zagrebu u povodu novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 28. veljače 2013. - Pismo podrške Fakulteta prometnih znanosti stavovima Senata Sveučilišta u Zagrebu o imenovanjima matičnih odbora, znanstvenih područnih vijeća i umjetničkog vijeća te o Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 28. veljače 2013. - Zaključci fakulteta političkih znanosti povodom odluke Nacionalnog vijeća za znanost o usvajanju novog Pravilnika io uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 1. ožujka 2013. – Očitovanje Vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku o Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 1. ožujka 2013. – Dopis akademika Nenada Vekarića tajniku Razreda za društvene znanosti HAZU;

• 5. ožujka 2013. – Dopis Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu; dopis je naslovljen na predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu;

• 7. ožujka 2013. – Ravnatelji javnih istraživačkih instituta područja humanističkih znanosti: »Očitovanje o novom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja«, upućeno Nacionalnom vijeću za znanost i Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu;

• 7. ožujka 2013. – Dopis Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Rijeci predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade RH i predsjedniku Hrvatskog sabora povodom Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 10. ožujka 2013. – Prof. dr. sc. Gvozden Flego: »Otvoreno pismo predsjednici Nacionalnog vijeća za znanost«;

• 11. ožujka 2013. – Doc. dr. sc. Nikola Vuletić: dopis predsjedniku Sabora kojim vraća državnu nagradu »za prezrenu knjigu, na prezrenom jeziku, iz područja jedne prezrene znanosti«;

• 11. ožujka 2013. – Izjava šestero akademskih radnika povodom akcije spaljivanja vlastitih djela;

• 13. ožujka 2013. – Očitovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu o Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 15. ožujka 2013. – Dopis Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje filozofije i teologije upućen Nacionalnom vijeću za znanost;

• 17. ožujka 2013. - Doc. dr. sc. Nikola Vuletić: »Ex Hispania lux?«, analiza španjolskih iskustava u povodu uvođenja španjolskog popisa međunarodno priznatih izdavača;

• 18. ožujka 2013. – Izjava dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: »Ocjenu ustavnosti Pravilnika tražit će i pravni fakulteti«, Novi list, str. 13.

• 19. ožujka 2013. – Zaključak Rektorskog zbora u vezi s Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 22. ožujka 2013. - Prosvjed Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti zbog nekompetentnog nametanja Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 25. ožujka 2013. - Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: »Otvoreno pismo povodom objave novoga Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja«;

• 27. ožujka 2013. – Podrška Vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku »Prosvjedu područnog vijeća za humanističke znanosti«;

• 28. ožujka 2013. - Izjava za javnost Sindikata »Akademska solidarnost« povodom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja;

• 28. ožujka 2013. – Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu: »Očitovanje o načinu donošenja i sadržaju novog Pravilnika te o brizi za nacionalnu baštinu i identitet kao javno dobro Republike Hrvatske«;

• 2. travnja 2013. – Odjel za humanističke znanosti i Odjel za studij na talijanskome jeziku Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli: »Otvoreno pismo u povodu objave novoga Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja«;

• 4. travnja 2013. – Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: »Odgovor na neistine i manipulacije u priopćenjima predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost«;

• 10. travnja 2013. – Odsjek za kroatistiku Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru: »Očitovanje povodom Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja«;

• 19. travnja 2013. - Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu: »Primjedbe na Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja NVZ-a«.

Umjesto zaključka: pitanje odgovornosti

Kao zaključak ovog izvješća samo se od sebe nameće – pitanje odgovornosti. Ovdje stoga treba ponovno uputiti na zahtjeve iz dokumenata Područnog vijeća koji su doneseni povodom dviju najvećih devijacija koje su se u novije vrijeme dogodile u sustavu znanosti: povodom uništavanja časopisa u području humanističkih znanosti i povodom nametanja Pravilnika o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja.

U prvom redu potrebno je utvrditi moralnu i zakonsku odgovornost za nastalo stanje ključnih aktera na odgovornim pozicijama: predsjednika Povjerenstva MZOS-a za izdavačku djelatnost (akademik Vlatko Silobrčić), predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost (prof. dr. sc. Maja Vehovec) i pomoćnika ministra za znanost (prof. dr. sc. Saša Zelenika). Međutim s obzirom na razmjere krize u sustavu znanost i s obzirom na činjenicu da ona ima dalekosežne reperkusije na državu i društvo u cijelosti, smatramo da je radi utvrđivanja činjeničnog stanja i odgovornosti u svezi s izloženim problemima nužno osnovati – saborsko istražno povjerenstvo.

Članovi Područnoga

znanstvenog vijeća za

humanističke znanosti

Akademkinja Milena Žic Fuchs, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica

Prof. dr. sc. Ante Čović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Akademik Nikša Gligo, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Jadranka Grbić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Prof. dr. sc. Vladimir Jelkić, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J.Strossmayera u Osijeku

Prof. dr. sc. Ivan Karlić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Mirjana Siriščević, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu

Prof. dr. sc. Marko Tadić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zamjenik predsjednice

Prof. dr. sc. Luka Tomašević, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu