Knjiga je ulaganje u budućnost

Nastojimo zadržati i očuvati kontinuitet u nadi da ćemo u budućnosti stvoriti respektabilan sajam knjiga / Trebalo bi iskoristiti snagu Matice kakvu u Hrvatskoj nema ni jedna druga nacionalna kulturna institucija

Drugu godinu zaredom hotel Slavonija u Vinkovcima i vinkovački Ogranak MH organiziraju sajam knjiga Slavonijaliber na kojem sudjeluju izdavači ne samo iz Hrvatske nego i susjedne BiH. O pokretanju Slavonijalibera i njegovu značaju govori predsjednik vinkovačkog ogranka i član Glavnog odbora MH Dražen Švagelj.

Kako je i zašto pokrenut Slavonijaliber?

Pokrenut je zahvaljujući entuzijazmu vlasnika i djelatnika hotela Slavonija i vinkovačkom Ogranku MH. Željeli smo u Vinkovcima okupiti nakladnike kako bismo žiteljima grada Vinkovaca i okolice ponudili kvalitetne knjige.

I kakav je rezultat prošlogodišnjega, prvog Slavonijalibera?

Rezultat je bio iznenađujuće dobar i to nas je ponukalo da unatoč teškim vremenima nastavimo dalje. Nastojimo zadržati i očuvati kontinuitet u nadi da ćemo u budućnosti stvoriti respektabilan sajam knjiga.

Knjige se s obzirom na cijene i recesiju prodaju?

Kvalitetna knjiga ima trajnu vrijednost koju ljubitelji knjiga cijene i knjige kupuju bez obzira na cijenu. To umnogome olakšavaju sajamski popusti, promotivne cijene i druge akcije, ali i volja kupca da potegnu novčanik i nešto odvoji za knjigu. Pa ipak, iako se glede knjige u samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj mnogo toga promijenilo, iako je kvaliteta knjiga iznimna i bogata, ipak se osjeća recesija, standard je ljudi pao i mnogi kojima knjige puno znače teško ih mogu kupiti. Zato treba izgraditi kulturu čitanja i podupirati ovaj i slične sajmove kako bi ljudi što prije shvatili da je knjiga ulaganje u budućnost, vrijednost koja povećava količinu znanja i omogućava nam da lakše prolazimo kroz život te pomognemo sebi i drugima.

Je li kvaliteta knjiga uvjet za izlaganje na sajmu?

Ovdje su sve izdavači kojih su knjige katalogizirane u NSB-u, ne možda sve, ali većina. To nam je kriterij. Dakle, ne nastupaju izdavači određenih, specijaliziranih područja kao što su primjerice povijest, znanost, medicina, književnost..., nego svi koji nude kvalitetne i zanimljive knjige.

Na štandu vašeg ogranka dosta je knjiga. Znači li to da objavljujete dosta naslova?

Još na različite načine godišnje uspijevamo objaviti i do sedam naslova, negdje smo izdavači a negdje suizdavači. U ovom teškom vremenu pokušavamo opstati nadajući se da će doći bolja financijska vremena, kada će se knjiga više cijeniti i više rabiti.

Subvencionira li vas Ministarstvo kulture?

Od njih dobijemo ako prođemo na natječajima. Zahvaljujući tomu ove godine tiskat ćemo dvije knjige. Te dvije prošle su na natječaju iako smo bili prijavili više naslova.

U odnosu na druge ogranke vaš je jedan od aktivnijih unutar Matice hrvatske. Kako to uspijevate postići?

Uspijevamo angažmanom naših članova. Naše predsjedništvo ima četrnaest osoba i svi su aktivni, svatko tko preuzme obvezu on je i ispuni. Zahvaljujući tomu tijekom godine u prosjeku tjedno imamo i po dva kulturna događaja, a za vrijeme Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji u listopadu tjedno budu i po četiri događaja. Odlika je našeg ogranka gostoljubivost; gostu, neovisno o tome je li prvi put u Vinkovcima, nastojimo pokazati nešto što nije vidio ili što je novo. Nastojimo mu pokazati stvarno, pravo lice Slavonije, koje nažalost rijetko može vidjeti negdje drugdje ili u medijima.

Nastojite mu pokazati Vinkovce i kao antički grad?

Da. Zaustavite li u Vinkovcima dijete ili odrasloga, svatko vam zna nešto reći o povijesti grada i njegovoj arheologiji. Malotko od njih ne zna da su Vinkovci jedan od najstarijih i najdugovječnije naseljenih područja u Europi, a i među najstarijima su na svijetu. Profesor arheologije sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Aleksandar Durman na temelju artefakata tvrdi da je kontinuitet života u Vinkovcima dulji od osam tisuća godina.

Gotovo kao u Jerihonu?

Durman kaže da je Jerihon star oko 12.000 godina, ali da još nisu pronađeni artefakti koji bi taj kontinuitet i dokazali. Ponosni smo na našu prošlost; arheološki smo bogati, pa i prebogati u prapovijesnom dijelu. A glede rimskoga razdoblja ne možemo se stidjeti, pogotovo nakon otkrivanja antičkoga srebrnog posuđa nađena u središtu Vinkovaca i lokaliteta Kamenica s jednom nekropolom i bazilikom.

Kao predsjednik vrlo aktivna ogranka, jeste li zadovoljni suradnjom sa Središnjicom?

Glede toga moj je prijedlog godinama isti; trebalo bi iskoristiti snagu Matice kakvu u Hrvatskoj nema ni jedna druga nacionalna kulturna institucija. Matica pokriva cijelu Hrvatsku, a prisutna je i izvan Hrvatske, i kada bismo iskoristili tu sinergiju, doista bismo postali respektabilni čimbenik hrvatskoga identiteta i kulture. Za početak predlažem organiziranje sajma knjiga svih ogranaka Matice hrvatske u Zagrebu, gdje žive ljudi iz svih dijelova Hrvatske, kojima su zanimljiva izdanja Matičinih ogranaka od Dubrovnika do Pule, od Korčule do Belog Manastira, Vinkovaca, Vukovara. Pojedinačna snaga nije dovoljna za tako veliki sajam i zato predlažem da to organizira Središnjica.

Bi li trebalo uvesti kriterije za izdavanje knjiga jer ima svakakvih?

Trebalo bi ih uvesti, ali tu uvijek postoji opasnost njihova ispunjavanja; da li jednake kriterije za velike i male sredine i može li se kriterij iz neke sredine primijeniti u drugoj sredini? Nije dakle problem uspostaviti kriterije, nego ih je problem provesti. Stoga mislim da i šarenilo, koje imamo u izdavaštvu, znači slobodu od koje imamo više koristi nego štete.