Iz Ogranaka

U povodu obilježavanja dvadeset i druge obljetnice obnoviteljskog rada Ogranka Matice hrvatske u Čitluku 31. svibnja u 20.00 sati u hotelu Brotnjo bit će predstavljena knjiga poezije Ivane Buntak Piruete rasutih bisera. Knjigu će predstaviti Zorica Kondža, Krešimir Šego, Dušan Musa, Andrija Stojić i sama autorica, a u glazbenom dijelu nastupit će Zorica Kondža. (G. G.)

Jastrebarsko

Ogranak u Jastrebarskom u suradnji s Glazbenom školom Jastrebarsko 18. svibnja u kapeli Svetog Duha u Jastrebarskom organizirao je tradicionalnu poetsko-glazbenu večer Svetom Duhu na čast, uoči blagdana Duhova. Program je moderirala Antonia Fratrić, a u glazbenom dijelu nastupio je trio profesora GŠ Jastrebarsko (Iva Zbožinek, flauta, Tomislav Ribičić, gitara, Iva Barač, violina), gitarist Filip Hlebić i Svećenički kvartet Križevačke eparhije (Gorazd Bastašić, Zvonimir Rebić, Milan Stipić, Zinovije Zastavni). Izvodili su djela Antonija Vivaldija, Johanna Sebastiana Bacha i Fernanda Sorra. U programu su sudjelovali i glumci Gradskoga kazališta Lovro Tomac i Antonio Agostini predstavivši se stihovima hrvatskoga pjesnika, Žumberčanina Jovana Hranilovića. Nakon umjetničkog programa, u kapeli Svetoga Duha uslijedilo je tradicionalno Duhovsko bdjenje kao vrhunac večeri. (G. G.)

Osijek

Znanstvena novakinja s Filozofskog fakulteta u Osijeku Vera Blažević Krezić u sklopu ciklusa Na satu s Maticom hrvatskom osječkog ogranka MH, u OŠ Svete Ane i Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u RH predavala je o glagoljici, prvom hrvatskom pismu. Predavačica je podsjetila da je glagoljica azbučno pismo koje je sveti Konstantin-Ćiril oblikovao za Slavene 863, a njezina posebnost ne ogleda se samo u činjenici da ju je stvorio svet čovjek. Glagoljična su slova istodobno znak, pismo i slika. Imaju trostruku komunikacijsku vrijednost (likovnost, brojevna vrijednost, ime slova), a poruke upisane u spomenute kodove pronose se vremenom i prostorom do suvremenosti. Izlagačica je istaknula kako imena prvih devet slova glagoljične azbuke tvore smislenu kršćansku poruku: „Ja koji znam (poznajem) slova govorim da je (vrlo) dobro živjeti na zemlji”.

U osječkom Ogranku održan je i izniman glazbeni događaj. Zagrebački gudački kvartet na posljednjem, šestom koncertu u organizaciji Ogranka MH u Osijeku 26. svibnja predstavio se Velikom fugom, jednim od posljednjih djela Ludwiga van Beethovena. Svi koncerti ciklusa bili su iznimno posjećeni, što ne iznenađuje jer je riječ o vrhunskom kvartetu koji je odsvirao više od tri tisuće koncerata na svim kontinentima i snimio šezdeset ploča, rekao je Filip Pavišić s Odsjeka za glazbu osječkog Ogranka MH. Veliku fugu Zagrebački gudački kvartet izveo je na Filozofskom fakultetu. (G. G.)

Vinkovci

Četrnaesti Tamburaški memorijal Hrvoja Majića održan je potkraj travnja u vinkovačkom Gradskom kazalištu Joza Ivakić u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Riječ je o smotri tamburaške instrumentalne glazbe na kojoj su izvođena djela izvorno pisana za tamburu, obrade i transkripcije klasične glazbe, tradicijska narodna glazba i evergrini. Priredba se održava u spomen na Vinkovčanina Hrvoja Majića (1969–1999), vrsnoga tamburaša i virtuoza koji je njegovao tamburašku instrumentalnu glazbu. Prije prerane smrti objavio je album Tambura u svijetu klasike s vlastitim transkripcijama i obradama te vlastitom izvedbom tamburaških instrumenata. Na ovogodišnjoj manifestaciji nastupili su: Nikola Marinić (GŠ Josipa Runjanina), solo prim uz klavirsku pratnju; potom Subotički tamburaški kvartet; Tamburaški kvintet Umjetničke akademije Osijek; TS Šildildaj Vinkovci i Subotički tamburaški orkestar. Uz kola, čardaše, hore te niz klasika u tamburaškoj izvedbi vinkovačka publika prvi je prvi put mogla čuti desetominutno djelo Igora Kuljerića pisano za tambure Preobrazbe starohrvatskih pučkih napjeva te Koncert za solo bas-prim i tamburaški orkestar Josipa Andrića. (Šimo Dominković)

Zadar

Novi zadarski jezični krajolici naslov je predavanja koje je u Ogranku Matice hrvatske u Zadru 23. svibnja održao Vjekoslav Ćosić, ugledni zadarski romanist i umirovljeni sveučilišni profesor. Temu predavanja – nazive tvrtki u Zadarskoj županiji – Ćosić je obradio, zajedno s Anom Mahnić-Ćosić još 2001. u knjizi Zadarski jezični krajolici, objavljenoj u nakladi Ogranka, a na predavanju predstavio je njezine naglaske. U uvodnom dijelu Ćosić se osvrnuo na nazive zadarskih tvrtki 2001. u kojima je vidljiv broj stranih riječi, ponajprije engleskog i talijanskoga podrijetla. Pritom mu cilj nije bio prozivati strane nazive trgovačkih društava, no prema njegovim riječima, kao i svaka druga imena, i imena tvrtki rezultat su specifičnih okolnosti – socioloških, psiholoških, jezičnih, kulturnih i svjetonazorskih te kao takva sa sobom nose specifične konotacije koje mogu biti zanimljive različitim istraživačima. Govoreći o nazivima zadarskih tvrtki danas Ćosić ističe znatan porast anglizama, i do 50%. To je ponajprije posljedica današnjega probijanja engleskog jezika kao jezika globalne komunikacije. U nazivima zadarskih tvrtki zapaža i porast broja riječi talijanskoga podrijetla. Ističući brigu za očuvanje hrvatskoga jezika i njegova leksičkog blaga u nazivima tvrtki Ćosić zaključuje da svakako ima prostora i potrebe za ostvarivanje suradnje na liniji gospodarstvenik–filolog–pravnik. (Anica Serdarević)