Vijenac 501

Matica hrvatska

O pretisku monografije Pag Mate Suića

Cjelovita povijest Paga

Josip Celić

Ogranak Matice hrvatske u Pagu u 2013. odlučio se za izdavanje pretiska knjige Pag (Zadar, 1953) našega poznatog arheologa i povjesničara akademika Mate Suića iz dva razloga. Ove se godine naime navršilo šezdeset godina od njezina prvog pojavljivanja, a budući da je knjiga veoma rijetka, vrlo je i tražena. Knjiga je pisana stručno, na temelju još neistražene građe i tada dostupne literature domaćih i stranih povjesničara i drugih znanstvenika. Akademik Suić ostavio nam je ovim pregledom paške prošlosti povijesno svjedočanstvo prošlih vremena, prebirući povijesno gradivo i prikazujući burnu, zanimljivu i poučnu prošlost grada i otoka Paga, svoga drugog zavičaja, što ga je na poseban način ljubio.


slika Izd. OMH u Pagu, 2013.


U prvom dijelu nalazi se Uvodna riječ uredništva, potom rad autora ovog članka Život i djelo akademika Mate Suića (1915–2002) te Osvrt na pretisak djela Mate Suića „Pag“ iz 1953. Miroslava Granića, dok je u drugom dijelu sam pretisak Suićeve knjige. Miroslav Granić u članku podsjeća da se Suiću pružila prilika kao ravnatelju Arheološkog muzeja u Zadru da u okviru proslave 510. obljetnice osnutka današnjega grada Paga napiše pregled paške povijesti s kraćim osvrtom na njegove spomenike. Knjiga Pag tiskana je u formatu nešto manjem od četvrtine arka na 89 stranica, a izdanje je ilustrirano s dvanaest slika na šest zasebnih tabli u crno-bijeloj tehnici. Knjiga je podijeljena u četiri glavna dijela: prvi, Priroda, naselja, geografsko nazivlje, u najširem smislu obrađuje zemljopis Paga, a drugi, najopsežniji, Pregled prošlosti Paga, posvećen je bogatoj i burnoj prošlosti grada i otoka Paga. Treći, Historijski spomenici Paga, manja je cjelina i prvi zaokruženi članak o paškim spomenicima, gdje Suić među ostalim opisuje zbornu crkvu Marijina Uznesenja, što je njezin prvi stručni opis u literaturi, kao i portal kneževa dvora, biskupski dvor, reljefe s grbovima kneza Zorzija... Slijedi poglavlje Glavni izvori i literatura.

Miroslav Granić osvrnuo se i na Pismo, jezik i stil Suićeve knjige ističući da je Suićev Pag pisan hrvatskim književnim jezikom, latinicom, uz poštivanje hrvatske jezične tradicije fonološkog pravopisa. Uočio je također da je Suićevu poznatom znanstvenom oprezu nešto i promaknulo, poput točne godine Paške bune, pripisivanja izrade plana novoga grada Paga Jurju Dalmatincu, paškim prilikama za Napoleonove vladavine i sl. smatrajući da iznesene primjedbe ne umanjuju vrijednost Suićeva djela jer je njegova monografija znanstveno i stručno napisana. U tom kontekstu ističe da prije Suića nitko u zasebnoj monografiji nije prikazao cjelovitu povijest Paga, stoga je, prema njegovim riječima, odluka Ogranka Matice hrvatske Pag da Suićevo vrijedno djelo bude ponovno dostupno široj javnosti, pa makar i u pretisku, opravdana.

U zaključku ističemo golemu vrijednost Suićeva djelovanja. Bio je iznimna pojava u našem znanstvenom životu kad je riječ o humanističkim znanostima. Svojim djelovanjem predstavio se kao cjelovit, zaokružen i plodan znanstvenik širokih pogleda, kao nesebičan, tolerantan, duhovit, skroman, human čovjek i izvrstan organizator. Odlikuje ga uzorna znanstvena akribija, kritičnost i objektivnost, a iznad svega privrženost našoj znanosti, prošlosti i kulturi.

Vijenac 501

501 - 16. svibnja 2013. | Arhiva

Klikni za povratak