Dobro nam došla, Hrvatska

Brojnim kulturnim događanjima Hrvatska se uoči pridruživanja Europskoj Uniji predstavlja britanskoj publici. Festival traje do lipnja, a niz zbivanja i manifestacija stvorit će platformu za dugoročnu suradnju dviju zemalja na različitim područjima

Festival Welcome Croatia britanska je dobrodošlica Hrvatskoj kao novom članu Europske Unije. Počeo je u siječnju, a završit će potkraj lipnja ove godine. Mogli bismo ga usporediti s malom, ali fino oblikovanom snježnom grudom koja se počela kotrljati niz blagu padinu brijega i sa svakim okretajem postajala sve veća, skupljajući usput sve više i više snježnih kristala i veselo poskakujući dok nije postala zamjetna figura u prostoru.

Marinko Koščec, Robert Perišić, Daša Drndić, Matko Sršen i Roman Simić-Bodrožić

No za razliku od snježne grude od koje s dolaskom proljeća neće ništa ostati, niz zbivanja na festivalu stvorio je platformu za dalju promidžbu Hrvatske u Velikoj Britaniji i dugoročnu suradnju u različitim područjima, a festival će ostaviti i trajni spomenik u obliku kažuna koji će u Peak Districtu, nacionalnom parku u srcu britanskog otočja, sagraditi hrvatski i britanski specijalisti. Gradnja tehnikom suhozida poznata je u tom zaštićenom području pod upravom National Trusta već od 16. stoljeća. Projekt je nastao na inicijativu sveučilišnog profesora Nenada Bičanića, koji već desetljećima živi u Velikoj Britaniji, a predložio ga je na jednom od prvih sastanaka odbora Welcome Croatia Festivala.

Odbor kojim predsjedava Sir John Ramsden, bivši britanski veleposlanik u Hrvatskoj, formiran je prije više od dvije godine, kada je mala skupina hrvatskih i britanskih entuzijasta i predstavnika britansko-hrvatskih udruga shvatila da u Hrvatskoj tada još nije bio osmišljen program namijenjen promidžbi Hrvatske u Velikoj Britaniji, a to je već bio krajnji rok za akciju. Organizacija festivala povjerena je registriranoj dobrotvornoj udruzi The British Croatian Society. Predsjednik Josipović podupro je festival, a Ministarstvo kulture, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo znanosti prepoznali su vrijednost te inicijative i financirali dio programa. Ubrzo su se javljali novi suradnici sa svježim i vrlo zanimljivim idejama za događanja koja su uključena u festival.

Program koji se može vidjeti na www.welcomecroatia.net uključuje izložbe, predavanja, književne večeri, publikacije, seminare, dramske i glazbene nastupe. Kazalište Žar ptica pobrinulo se za najmlađu londonsku publiku predstavom Čudesni svijet brojeva. U izdanju Britansko-hrvatskoga društva objavljena je Mapa umjetnina hrvatskih majstora, arheoloških nalaza i predmeta primijenjene umjetnosti podrijetlom iz Hrvatske koji se nalaze u britanskim javnim zbirkama. Odmah po objavljivanju pobudila je zanimanje britanskih stručnjaka, koji će održati niz predavanja o hrvatskim majstorima.

O arheologiji će biti govora 10. svibnja u muzeju Ashmolean u Oxfordu na simpoziju o Sir Arthuru Evansu (1851–1941) i njegovim arheološkim istraživanjima u dubrovačkoj regiji.

Dvodnevna međunarodna konferencija Croatia at the Crossroads (Hrvatska na raskrižju) održat će se u Europa Houseu u Londonu 24. i 25. lipnja. Organizatori su arheolozi David Davison i Rajka Makjanić iz Oxforda. Hrvatski i britanski arheolozi analizirat će povezanost Hrvatske sa susjednim, ali i dalekim populacijama i kulturama od najranijega doba do srednjeg vijeka.

Nacionalna knjižnica, The British Library, ugostit će 3. lipnja simpozij o hrvatskim latinistima. Na njemu će uz britanske stručnjake sudjelovati Neven Jovanović, koji je primjerenost te teme objasnio činjenicom da su tijekom povijesti hrvatski autori odabirali latinski jezik za medij izražavanja kako bi nastupali kao ravnopravni članovi međunarodne zajednice.

Ovih dana, sudjelujući u programu na engleskom jeziku, suvremeni su hrvatski pisci nastupali kao ravnopravni članovi međunarodne zajednice na Londonskom sajmu knjige (14–17. travnja). Sajam je privukao više od 25.000 profesionalaca, 1500 izlagača iz 60 zemalja i 404 tvrtke za autorska prava. U golemom prostoru svaka je zemlja pronašla svoje mjesto i nastojala privući publiku. Hrvatski nastup u organizaciji Ministarstva kulture, Hrvatskoga društva pisaca, londonske izdavačke kuće Istros Books i Welcome Croatia Festivala bio je već na početku zapažen. Autori knjiga koje su nedavno objavljene na engleskom, nagrađivani hrvatski pisci Daša Drndić, Josip Novaković, Robert Perišić, Marinko Košćec, Boris Gunjević i Matko Sršen, prevodioci Will Firth i Mia Pervan, Celia Hawkesworth te Ivan Sršen i Susan Curtis-Kojaković kao izdavači raspravljali su o jeziku, prevođenju, nacionalnim i internacionalnim obilježjima suvremene hrvatske književnosti. Književnici su čitali ulomke iz romana i odgovarali na pitanja publike. Olja Savičević Ivančević nije mogla doći u London, ali izdanje njezine knjige Farewell Cowboy najavile su prevoditeljica Celia Hawkesworth i u ime nakladnka Susan Curtis-Kojaković. Štand je bio odlično smješten, odmah do međunarodnog centra za prevoditelje, Engleskoga PEN-a i najuglednije britanske knjižare Foyles. Hrvatski su književnici i prevodioci osim na sajmu knjige nastupili na književnim večerima u knjižnici u sklopu kuće slavnoga pjesnika Johna Keatsa i u Europskom domu, gdje su dobro posjećene rasprave o književnosti i prevođenju bile intenzivne, zanimljive i provokativne.

Neke ulomke iz romana čitali su glumci koji su sudjelovali u Short Shrift u, još jednom uspješnom programu festivala, koji je predstavio suvremenu hrvatsku dramu. Umjetnički je direktor programa Short Shrift Filip Krenus, hrvatski redatelj, glumac i prevoditelj s privremenim londonskim boravkom. Nakon posljednje izvedbe za Vijenac je izjavio: „Na zamisao o postavljanju drama suvremenih hrvatskih pisaca došao sam pripremajući englesku praizvedbu Marinkovićeve Glorije, zbog čega sam isprva i osnovao produkcijsku kuću Honey-Tongued Theatre Productions. Samo ime Short Shrift moglo bi se prevesti kao brzopotezan. Dakle, pet drama predstavljeno je u tri dana u uglednoj Kraljevskoj akademiji dramske umjetnost (RADA). Izborom pisaca htio sam prikazati bogatu raznolikost hrvatske suvremene drame: Invisible Tene Štivičić, Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, L.U.Z.E.R.I. Dine Pešuta, Judith French Vlatke Vorkapić i Karaoke Davora Špišića.

Short Shrift ne podupire ishitrenost, nego maksimalno iskorištavanje skromnih financijskih sredstava. Proračun za cijeli festival u kojemu je sudjelovalo trideset odličnih glumaca i četiri redatelja, za koji sam preveo dvije drame i za koji je dizajner Davor Pukljak napravio izvrstan vizualni identitet po kojem je tiskan i promidžbeni materijal, iznosio je tek nešto više od prosječne mjesečne plaće saborskoga zastupnika. U glumačkom postavu nalazila se i engleska kazališna i televizijska zvijezda Janet Amsden, koju je na sudjelovanje potaknula upravo kvaliteta ponuđenih dramskih tekstova. U duhu međunarodne suradnje u dramskim čitanjima sudjelovali su i hrvatski glumci – Ivana Krizmanić, Csilla Barath-Bastaić i Judita Franković te hrvatske redateljice Vlatka Vorkapić i Morana Novosel. U dvama čitanjima i sam sam glumački sudjelovao.

Na Short Shrift došli su predstavnici najvećih kazališnih kuća: National Theatre, Royal Shakespeare Company i Royal Court Theatre, nekoliko velikih književnih agenata te predstavnici manjih kazališta koje posebno zanima europska drama. Posjet je bio vrlo dobar, drame Invisible Tene Štivičić i Drama o Mirjani i ovima oko nje su bile unaprijed rasprodane.

Proboj hrvatske drame na najzahtjevnijoj i najvećoj kazališnoj sceni na svijetu moguć je jedino uz dosljednost. Short Shrift otvorio je velike mogućnosti međunarodne suradnje i svakako ću ustrajati da se ona produbi i ostvari u još većim projektima.“

Odbor festivala organizirao je da se pridruživanje Hrvatske Uniji, a time i kraj festivala, obilježi svečanom zvonjavom zvona crkve u Hampsteadu, elitnoj londonskoj četvrti, u kojoj se nalazi i rezidencija hrvatskoga veleposlanika.