Civilizacija je oduvijek živjela od pisane riječi

Dobro je živjeti u zemlji koja njeguje knjigu, a manifestacija Noć knjige dobra je smjernica prema višoj kulturnoj osviještenosti

Kako uspješno spojiti Dan hrvatske knjige (22. travnja) i Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja), pokazala je manifestacija Noć knjige, koja se održala drugu godinu zaredom 23. travnja, objedinjujući ta dva važna datuma, ali i promičući knjigu, kulturu čitanja, autore i autorice te izdavaštvo. U mozaiku sačinjenu od stotinjak gradova i mjesta diljem Hrvatske, dvjestotinjak knjižnica, pedesetak knjižara i drugih prostora za promociju knjige, vrata svoje knjižare, u već tradicionalnom programu radionica i druženja, otvorila je i Matica hrvatska te okupila velik broj znatiželjnika svih generacija.

Program Noći knjige u Matičinoj knjižari privukao je mnoštvo mladih / Snimio Mihovil Antić

Očuvanje prošlosti, ali i zalaganje za što bolju kulturnu budućnost, Matica je pokazala i izborom ovogodišnjega programa. Prošlogodišnju radionicu o cyberbullyingu i procesu nastanka knjige od ideje do knjige u ruci naslijedila je jezična radionica u kojoj je Krešimir Mićanović podsjetio sudionike na osnovne značajke standardnoga jezika i oblikovanja standardnojezičnih normi te na normativne razine, uz aktivno sudjelovanje srednjoškolaca i studenata. Sudionici su mogli provjeriti svoje poznavanje smjenjivanja ije/je te glasova č/ć, ali i uvjeriti se kako je osim gramatičko-pravopisnih grešaka teže uočiti primjerice one na razini semantike.

„Glagoljička azbuka prvi je poziv na čitanje u svijetu“, istaknuo je akademik Josip Bratulić u zanimljivoj radionici Potpiši se glagoljicom u kojoj je sudionike želio upoznati s pisanjem slova glagoljice te važnosti njezina istraživanja i danas. Njegovo interdisciplinarno predavanje o počecima pismenosti i važnosti glagoljice kao pisma koje je sastavio genijalni pojedinac, a koje stoji duboko u našem identitetu, posebno se dojmilo mladih. Imena slova glagoljice, azú, buky, vĕdĕ, glagoljo˛, dobrĕ, est·, živĕtĕ, Ʒĕlo, zemli..., čitana u nizu, nisu ništa drugo nego poruka, nastavlja akademik Bratulić, koja glasi: „Ja, onaj koji znam slovo (čitati), kažem da je dobro živjeti na zemlji.“

Dobro je živjeti u zemlji koja njeguje knjigu, a manifestacija Noć knjige dobra je smjernica prema tomu. Nastala je na inicijativu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i udruge Knjižni blok, kojima se u organizaciji pridružila Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA te portal za kulturu i knjigu Moderna vremena Info. Matica hrvatska sudionicima je priredila i ugodno druženje s autorima. Ove godine to su bili Ante Stamać, Igor Zidić, Josip Bratulić, Krešimir Mićanović, Viktor Žmegač te Damir Barbarić, dok su (glazbenu) točku na i čitavoga programa stavili sjajni mladi glazbenici, Margareta Lukić na violini te Natan Zlodre na gitari.

Zanimljiv program koji zadovoljava široku publiku jedan je od glavnih aduta Noći knjige. Kreativne radionice, kvizovi, nagradne igre, dramske izvedbe, projekcije filmova, ove godine suradnja i s Trećim programom Hrvatskoga radija i ZET-a, koji je omogućio slušanje radijskih emisija o književnosti svim putnicima večernjih i noćnih linija, polako osiguravaju trajno mjesto knjizi, koja kao temelj svake kulture to i zaslužuje. Jer, zaključuje akademik Bratulić: „Civilizacija je oduvijek živjela od pisane riječi, sve što nije zapisano izgubljeno je.“