Ombla, tugo moja

Prvi ovogodišnji broj časopisa Dubrovnik, naslovnicom posvećen sjećanju na Ivu Andrića, u skladu s dobrom tradicijom donosi bogatstvo različitih tema iz područja književnosti i znanosti. U novom izdanju na više od 260 stranica šesnaestero autora pišu u rubrikama: Proza, Poezija, Drama, Ogledi, Baština, Osvrti.

Pristupačnost i jednostavnost karakteristika je svih pjesama u rubrici Poezija, uključujući i Satirične pjesni autorice Kate Jerinić, koja na ironičan način u dvanaest pjesama obrađuje tematiku Dubrovnika i aktualnih problema u Gradu. U pjesmama Mađija i Stradun danas stihovima progovara o otuđenju Dubrovnika od stranaca. Izvještava duhovito kako je „Neki negromant / učinio mađiju / u veliki pjat / pretvorio grad / sad se vodi boj / za svaki stočić / i svaki stol“ dodajući satirično da „sad je naša čeljad na Stradunu / ko iglica u sijenu / ukrali su nam / i sjenu / moramo po suncu hodit / er gomila s kruzera / drži se sjene mira“. Istom dozom kritike i zabrinutosti za Grad obilježene su i pjesme Srđ je naš; Grade, što ti rade i Ombla, tugo moja u kojoj bilježi: „I sve do današnjih dana, / bila si djevojčica i dama / a sad ti hoće prodrijet u utrobu / iščupat srce i zatvorit u kavez od betona / a samo zato da bi gori na Srđu / igrala golf neka gospoda.“

Izd. OMH u Dubrovniku, 2013.

Tmuran ton imaju soneti Ivana Vidovića, ponajviše zaokupljena vječnim pjesničkim i ljudskim temama: životom, srećom, beznađem, ljubavi, dok je poezija crnogorskoga pisca Miraša Martinovića, Čuvar zvjezdanih stada, posvećena preminulom albanskom pjesniku Aliju Podrimju.

Prozni izlog nudi dva djela, od kojih se posebno ističe duži fragment Ljeto, pjena, gubitak (mediteransko ulje) književnika Milka Valenta, poznata po erotizmu i erotomaniji, koja nije samo obilježje njegova izraza, već i polje teorijskog proučavanja. Drugo, također vrijedno djelo, proza je Dubravka Krstića U mojoj zgradi živi Jesse James.

Opusom najbogatiju rubriku Ogledi čine tekstovi čak sedmero autora, a među njima posebno se ističe djelo poznatoga dubrovačkog znanstvenika Vinicija B. Lupisa U slavu sv. Vlaha. U ogledu koji je osim informativnim tekstom opremljen i bogatim ilustracijama u boji autor govori o brojnim oltarskim slikama koje prikazuju zaštitnika Dubrovnika, i njegov simbol, a donedavno bile su nepoznate znanstvenoj javnosti, iako se nalaze na području današnje Dubrovačko-neretvanske županije. Izdvajamo još nekoliko zanimljivih tekstova: Čakavština kao jezik hrvatske pismenosti i književnosti od srednjeg vijeka do danas Josipa Lisca; zatim Prikaz zbirke sonetnih vijenaca Ante Nadomira Tadića Šutre: Lipa moja vilo Ivana Vidovića i prinos Vitez zlatnoga runa Fabijana Lovrića u kojem autor analizira zbirke pjesama Tomislava Marijana Bilosnića.

Duh bogata duhovnoga, društvenog i kulturnog života dubrovačko-neretvanskog kraja zahvaljujući bratovštinama, kojima je zadaća bila njegovanje i razvijanje pobožnosti, bogoslužja i karitativnosti prema živima i mrtvima, prikazao je Franko Oreb u Zapisu uz 160. obljetnicu osnutka Bratovštine Svetoga Josipa u Veloj Luci. Opsežno djelo svjedoči o djelovanju za Velu Luku vrlo važne bratovštine, detaljnim tekstom, ali i brojnim slikama koje govore o povijesti toga udruženja svjetovnjaka.

Ondje gdje arheologija završava, počinje poezija naslov je osvrta Dimitrija Popovića na knjigu Antički gradovi – snovi i sudbine Miraša Martinovića, svojevrsni splet povijesnih činjenica i dokumenata s mitskim slikama i snovima. Nadahnut je i tekst Davora Mojaša Grad u spomenar stavljen, prikaz knjige Dubrovački spomenar novinara Vedrana Benića. Podsjetnik je to na Dubrovnik kakav je prije bio, evociran autorovim pričama i s više od 250 starih, mahom neobjavljenih fotografija.

Rubrika Drama donosi tekst Nikole Šimića Tonina – Agonija jedne iluzije: dramski ogled o životu, radu i hrvatstvu Ive Andrića, a svoje stranice časopis zaključuje izvješćem o radu i poslovanju dubrovačke zaklade Blaga djela iz pera upravitelja Nikole Obuljena.

I novi broj Dubrovnika obilježava raznolikost književne i znanstvene tematike u kojoj se zrcali bogata kultura i povijest dubrovačko-neretvanskog kraja, ali i aktualni problemi i potrebe.