Književni globus

ŠPANJOLSKA – José Luis Sampedro, književnik i bivši profesor ekonomije te jedan od vođa protestnog pokreta Indignados, umro je u dobi od 96 godina.

Pisac i oštri kritičar neoliberalizma, koji nije pripadao nijednoj političkoj organizaciji, bio je španjolski pandan potkraj veljače preminulu francuskom piscu Stéphaneu Hesselu. Sampedro je u španjolskom građanskom ratu (1936–1939) bio prvo u republikanskoj vojsci pa prešao trupama diktatora Francisca Franca, što je poslije objašnjavao svojim podrijetlom iz konzervativnoga roditeljskog doma. Godine 1940. napisao je prvi roman, no profesionalno se uglavnom posvetio ekonomiji te je bio profesor u Madridu. Istodobno je pisao kazališna djela i romane, a književni je uspjeh postigao osamdesetih godina prošloga stoljeća djelima La sonrisa etrusca, Octubre, octubre i drugima.

Ekshumirani posmrtni ostaci Pabla Nerude

ČILE – Čileanski sud želi istražiti je li književnik Pablo Neruda umro prirodnom smrću, što su borci za ljudska prava i obitelji žrtava diktature 1973–1990. ocijenili važnim korakom u smjeru traženja istine, jer zločini koje je država u to doba počinila nad vlastitim građanima nisu dovoljno istraženi.

Komunist Neruda umro je u bolnici 23. rujna 1973, dvanaest dana nakon smrti svoga prijatelja, socijalističkoga predsjednika Salvadora Allendea u vojnom udaru generala Augusta Pinocheta od 11. rujna. Neruda je uz dijagnozu raka prostate dovezen u privatnu kliniku u Santiago de Chileu, gdje je umro četiri dana poslije. Nerudin tajnik i vozač Manuel Araya dao je iskaz o tome da je pjesniku nedugo prije smrti u klinici dana „tajanstvena injekcija“, zbog čega on i Nerudini prijatelji i rodbina vjeruju da je otrovan. Četrdeset godina nakon smrti autora djela poput Canto general njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz grobnice u kojoj je bio sahranjen sa suprugom, pjevačicom i spisateljicom Matilde Urrutia (1912–1985), u gradu Isla Negra, a rezultati analize očekuju se za oko tri mjeseca.

Izloženo Kafkino

pismo o miševima

NJEMAČKA – Književni arhiv u Marbachu prvi je put javnosti prikazao pismo Franza Kafke u kojemu opisuje svoju fobiju od miševa, a koje je arhiv prošle godine kupio od privatnoga vlasnika za šestoznamenkastu svotu.

„Ono što osjećam prema miševima čisti je strah, ali istražiti odakle on dolazi stvar je psihoanalitičara, ne moja“, napisao je Kafka (1883–1924) prijatelju Maxu Brodu 1917. Desetljećima u privatnom posjedu, pismo na četiri stranice izloženo je u sklopu izložbe Kafkini miševi u Marbachu. Kafka je od rujna 1917. živio kod sestre Ottle, nakon što mu je dijagnosticirana sušica, od koje je 1924. i umro. Kako kaže voditelj arhiva u Marbachu, Ulrich von Bülow, 1917. bila je sudbonosna godina za Kafku, koji se nakon dijagnoze povukao na selo i prekinuo vezu s Felice Bauer. Pismo je arhiv kupio 2012. zahvaljujući privatnim donacijama. Do srpnja u Marbachu se osim njega mogu vidjeti i drugi Kafkini rukopisi, a izložba obrađuje i Kafkin utjecaj na autore poput Eliasa Canettija, W. G. Sebalda i Gillesa Deleuzea.

Umrla Ruth Prawer Jhabvala

SAD – Spisateljica i scenaristica Ruth Prawer Jhabvala, dobitnica dva Oscara i Nagrade Booker, umrla je u 85. godini u New Yorku.

Rođena 1927. u Kölnu u židovskoj obitelji, 1939. preselila se u Englesku. Nakon očeva samoubojstva neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, sa suprugom, indijskim arhitektom Cyrusom Jhabvalom, nastanila se u New Delhiju. U četvrt stoljeća u Indiji napisala je svoje najvažnije romane i priče, među njima Heat and Dust o dvjema Engleskinjama u njima stranu indijskom društvu, za koji je 1975. dobila najvažniju britansku književnu nagradu Booker, i po kojemu je James Ivory snimio film. Nakon selidbe u New York posvetila se uglavnom scenarijima, a suradnja s Ivoryjem i producentom Ismailom Merchantom dovela je do međunarodnih uspjeha i Oscara za scenarije za Sobu s pogledom i Howards End.