Iz ogranaka

Redovita izborna skupština Ogranka Matice hrvatske u Blatu održana je 4. travnja u Domu kulture u Blatu. Predsjednik Ogranka Prijam Bačić izvijestio je okupljene članove o dosadašnjem radu, nakon čega je uslijedio izbor novoga vodstva. Za novoga predsjednika izabran je Rade Kaštropil, potpredsjednika Teo Šeparović, a Franciska Jurišić Bačić izabrana je za tajnicu. Uz novoizabranog predsjednika, potpredsjednika i tajnicu predsjedništvo čine: Prijam Bačić, Ivana Biško, Alemka Bosnić, Katja Favro, Maja Šeparović i Antun Žanetić. Novoizabrani predsjednik Ogranka zahvalio je članovima na ukazanu povjerenju upoznavši okupljene s okvirnim planom rada za tekuću godinu.

Dubrovnik

Knjiga Trubadur i njegov slušatelj – lirika trubadura u uvjetima usmene izvedbe Tomislava Skračića ml. predstavljena je 15. travnja u Saloči od zrcala u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku. Akademik Luko Paljetak uvodno je istaknuo kako Skračićeva knjiga o trubadurskoj poeziji u pet poglavlja odgovara na pitanje kako su zvučale trubadurske pjesme. „Knjiga govori o izvedbenom aspektu lirske poezije trubadura, pjesnika 12. i 13. stoljeća s juga Francuske, regije Languedoc, odnosno Provanse ili Okcitanije. Više je teorija o nastanku trubadurske poezije, od hispano-arapskog utjecaja, utjecaja helenističkog i bizantskog pjesništva i keltskoga duha liturgijskog oblika do odraza feudalnih struktura, simboliziranoga pravovjerja ili kamuflirane hereze.“

Naziv trubadur dolazi od francuske riječi trouvere, što znači tražiti, pronalaziti, pisati i skladati stihove kao poruku koje treba odaslati i pritom smisliti najbolji način. Može se to činiti jasno, nejasno ili opskurno, s ključem ili kićeno. Sve te načine istražuje Skračić, stavljajući osobitost pijevnoga teksta u kontekst uvjetovanosti usmene izvedbe na relaciji pjesnik–pjesma–slušatelj, kazao je Paljetak, dodavši da je Dubrovnik grad pjesnika, poput Šiška Menčetića, Đore Držića, Dinka Ranjine, Dominka Zlatarića, ali i grad pjesnika trubadura.

Tomislav Skračić istaknuo je da ga je najviše zanimalo što se događa s tekstom pjesama, s obzirom da je bio namijenjen pjevanju ili recitiranju, jer je pisanje u to vrijeme bio skup sport. „Trubaduri su se trebali ‘uštimati’ sa slušateljima, izbjeći neželjene slušatelje, jer je na primjer Crkva trubadurima čas gledala kroz prste, a čas nije, sve ovisno o podesivu konceptu ljubavi.“ Prema Skračiću, trubadur je autor, koji sklada, a ponekad i izvodi, ali jedino ako smatra da to dobro radi. Podsjeća nadalje kako u 11. i 12. stoljeću ratova više nema i vlada dugo razdoblje mira. Crkvena bogatstva prelijevaju se na dvorove, a ostaje mnogo slobodnog vremena, što dovodi do promjene navika. Slušatelji postaju mecene, koji trubadurima osiguravaju krov nad glavom, a često i sami uče od trubadura pa zajedno pišu pjesme dijaloške vrste. Sociološki gledano, trubaduri su bili izvanbračni sinovi, biskupi, kraljevi, grofovi, pisari, bivši žongleri, sluge i ribari, a poznata su i imena i dvadesetak trubadurkinja, uglednih plemkinja, zaključio je.

Promociju zanimljive knjige koja temi pristupa interdisciplinarno izvedbom su uveličali ansambl Plazarius, Đelo Jusić i Krunoslav Težak te Sebastijan Vukosavić, koji je čitao izabrane pjesme provansalskih, katalonskih i talijanskih trubadura u prijevodu akademika Luka Paljetka.

Grude

Knjiga Svjedočanstva o stradanjima Hrvata urednika fra Mate Tadića iz Tomislavgrada i Želimira Crnogorac iz Posušja predstavljena je u organizaciji ogranka MH u Grudama 5. travnja. Knjigu o komunističkim zločinima predstavili su Petar Majić, Marko Tokić, fra Mate Tadić i Želimir Crnogorac. Svaki od govornika na prigodan je način prikazao sadržaj knjige, a osobito je ganutljiv bio govor Želimira Crnogorca, koji je slušateljima predočavao svoj životopis od gimnazije do kraja odsluženja kazne na Golom otoku.

Jedan od sugovornika u knjizi i sam je bio na predstavljanju. Riječ je o Mati Vlašiću, kojega je sam fra Mate Tadić srdačno pozdravio i zahvalio mu što je smogao snage svjedočiti. Svi su se složili da je ta povijesna knjiga živa istina onih koji su u njoj svjedočili i o kojima govori. Stoga se svakomu preporučuje za čitanje. Program je moderirala Zorica Zorić, a svečanost je uveličalo dvoje glasovirskih virtuoza, učenika Osnovne glazbene škole iz Gruda Sara Miloš i Božidar Vlašić. Sljedeći tjedan, 11. travnja, u kinu u Grudama prikazan je dokumentarni film Kosti smiraj traže scenarista Velimira Mabića.

Velika Gorica

Ravnateljica Staroslavenskog instituta Marica Čunčić održala je 4. travnja u sklopu Matičina četvrtka poučno predavanje iz hrvatske književne baštine s temom Biseri hrvatske srednjovjekovne književnosti.

Marica Čunčić

Govorila je o pisanoj baštini koja pripada književnom modelu proznoga stvaralaštva u Hrvata od početka pismenosti, kada je pisana riječ zabilježena u kamenu, rukopisima i tiskanim knjigama. Marica Čunčić podsjetila je da su najpopularnije podvrste pripovjedne proze apokrifi, hagiografsko-legendarni tekstovi, mirakuli, vizije, prenja i romani. Pročitala je Dundulovo ili Tundalovo viđenje, duhovni roman Barlaam i Jozafat, propovijedi Od veselja nebeskoga, Legendu o dječaku Lucijanu i Marijine mirakule. Hrvatski hagiografski i legendarni tekstovi, nastali većim dijelom u glagoljskoj, a manjim, ali vrlo značajnim dijelom u latiničkoj književnosti, nalaze se u glagoljaškim zbornicima i brevijarima, propovjednim djelima, u zbirkama Marijinih mirakula, a oblikuju i djela jedinstvene legendarne tematsko-sadržajne cjeline. Hrvatska srednjovjekovna književnost pisana je trima jezicima (latinskim, crkvenoslavenskim hrvatske redakcije i hrvatskim) i trima pismima (latinicom, glagoljicom, ćirilicom). Upravo trojezičnost i tropismenost, nimalo uobičajena u Europi, specifičnost je hrvatske kulture.

Vinkovci

U sklopu devetnaeste sezone Vinkovačke glazbene scene gostovat će Saša Nestorović, sopran-saksofon, i Igor Peteh, klavir.

Koncert će se održati u subotu, 20. travnja, u 19 sati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Vrijedan koncert uveličat će kulturnu ponudu Vinkovaca.