O Damiru Barbariću – predgovor zborniku Zbližavanja

Ovaj zbornik posvećen je našem kolegi i prijatelju Damiru Barbariću povodom šezdesete obljetnice života.

Vjerujemo da nije potrebno opširnije navoditi razloge koji su nas potaknuli na ovaj korak. Urođena nadarenost povezana s dugogodišnjim ustrajnim radom dospjela je u osobi Damira Barbarića do duhovnog bogatstva i snage živog filozofiranja koji teško ostavljaju ravnodušnim ikoga tko je istinski prisan s filozofijom. A nisu rijetki ni oni koji su svoje prve filozofijske korake učinili upravo uz njega i s njim. Jer, mnoštvo raznovrsnih, inspirativno pisanih radova, a ništa manje struktura i upečatljiv stil usmenih izlaganja, čine Barbarića učiteljem u punom smislu te riječi, naime sugovornikom čija nas blizina potiče da se i sami otisnemo na put mišljenja. I upravo ta poticajnost, često usmjeravana i osiguravana posredstvom brojnih organizacijskih i uredničkih Barbarićevih aktivnosti, ponukala nas je da priredimo zbornik s prilozima onih u čijim je životima Damir Barbarić ostavio i ostavlja traga.

Damir Barbarić rođen je u Zagrebu 4. siječnja 1952. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i diplomirao filozofiju i sociologiju te slušao jednopredmetnu klasičnu filologiju, dok je politologiju diplomirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1982. kod Vanje Sutlića, tezom pod naslovom Platonovi Zakoni kao filozofijsko utemeljenje politike. Od 1979. zaposlen je na Institutu za filozofiju u Zagrebu, gdje je 2000. izabran u trajno zvanje znanstvenog savjetnika.

Raznovrsnost Barbarićeve znanstveno-istraživačke, nastavne i ukupne stručne djelatnosti priječi upuštanje u faktografijske detalje. Tomu ovdje naposljetku i nije mjesto, pa neka bude dostatno uputiti na ono najvažnije.

* * * *

Zbližavanja

Zbornik povodom šezdesete

obljetnice života Damira Barbarića

Uredili Ozren Žunec i Petar Šegedin

izdavač: Matica hrvatska, Zagreb, 2012.

350 str. cijena: 150,00 kn,

Zbornik filozofskih radova dvadeset i jednog autora iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Švicarske i Slovenije posvećen je šezdesetoj obljetnici života hrvatskoga filozofa Damira Barbarića. Tematski se zbornik oslanja na problematiziranje određenih filozofskih pitanja u klasičnim djelima filozofa kojima je i Damir Barbarić posvetio brojne stranice vlastita filozofskog opusa.

O Platonu, Aristotelu, Heraklitu, Parmenidu, sv. Justinu, Kantu, Hegelu, Nietzscheu, Renéu Charu i dr. pišu Barbarićevi duhovni suputnici, prijatelji i učenici Donatella Di Cesare, Günter Figal, Volker Gerhardt, Karen Gloy, Dietmar Koch, Dean Komel, Mario Kopić, Ivan Kordić, Stjepan Kušar, Stipe Kutleša, Annamaria Lossi, Davor Ljubimir, Igor Mikecin, Cathrin Nielsen, Žarko Paić, Birgit Recki, Petar Šegedin, Rainer Thurnher, Helmuth Vetter, Franci Zore, Ozren Žunec.

* * *

Damir Barbarić predavao je i predaje na više stranih i hrvatskih sveučilišta, između ostalog u Beču, Freiburgu, Berlinu, Münchenu, a predavanja drži na sveučilištima u Ljubljani, Beču, Pragu, Padovi, Braunschweigu, Tübingenu, Innsbrucku, Rostocku, Berlinu, Baselu, Budimpešti, Göttingenu, Sarajevu, Jeni, Freiburgu, Münchenu, Tokiju, Pisi, Hamburgu. Na kraćim znanstveno-istraživačkim boravcima boravio je na sveučilištima u Oxfordu, Padovi, Bologni, Münchenu, Beču, Tübingenu, Rostocku. Bio je suvoditelj doktorskoga studija filozofije u Tübingenu (1996-2001), a od 1993. triju tečajeva na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, posvećenih filozofiji idealizma, hermeneutici i transcendentalnoj filozofiji. Od 1997. do 2010. predavao je ontologiju i povijest filozofije na studiju filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obnašao i dužnosti voditelja poslijediplomskog doktorskog studija filozofije (2003-2006).

Damir Barbariă je utemeljitelj Odjela za filozofiju Matice hrvatske (1992) i Udruge za promicanje filozofije (2001). Urednik je i član uredniđtava i savjetâ brojnih domaăih i inozemnih filozofskih časopisa: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (Zagreb), Godišnjak za povijest filozofije (Zagreb), Studia historiae philosophiae croaticae (Zagreb), Phainomena (Ljubljana), Internationales Jahrbuch für Hermeneutik (Tübingen), Prolegomena (Zagreb), Denkwege (Tübingen), Heidegger-Jahrbuch (Freiburg i. Br.), Theoria. Rivista di filosofia (Pisa) te knjižnih nizova Meta (Zagreb), Heidegger Forum (Frankfurt am Main), Libri nigri i Libri virides (Nordhausen) i Aletheia (Zagreb). Član je i dužnosnik upravnih tijela niza stručnih društava, kao što su Internationale Schelling-Gesellschaft, Internationale Hegel-Vereinigung, Internationale Gesellschaft System der Philosophie, Kant-Gesellschaft, Internationale Johann-Gottlieb-Fichte-Gesellschaft, Gesellschaft für antike Philosophie, Slovensko filozofsko društvo (počasni član od 2003), Martin-Heidegger-Gesellschaft, Sokratische Gesellschaft (počasni član od 2007).

U Hrvatskoj i inozemstvu Barbarić je dosad objavio 18 autorskih knjiga, uredio 16 te priredio 36 knjiga, a autor je više od 190 izvornih članaka, studija i recenzija u domaćoj i međunarodnoj periodici te različitim zbornicima. Suurednik je edicije Sabranih djela Eugena Finka (Freiburg i. Br.). Radovi su mu prevođeni na njemački, slovenski, engleski, talijanski, francuski, češki, mađarski, japanski i ruski jezik. Organizirao je preko pedeset domaćih i inozemnih filozofskih kongresa i skupova, a sudjelovao na oko 180. Prevodi filozofijske knjige, članke i izbore tekstova s njemačkog, starogrčkog i latinskog jezika.

Upustiti se čak i u najopreznije vrednovanje bilo ukupne bilo pojedinačne filozofijske djelatnosti Damira Barbarića ovdje zacijelo nije primjereno. A nije tomu još ni vrijeme. Neosporno je, međutim, da njegovo djelo određuje posvećenost filozofiji kao cjelini, i u povijesnom i u sistematskom vidu, jednako kao i toj posvećenosti neotuđivi, uporni i bezglasni nagovor na filozofiranje. Oboje je bilo gotovo opipljivo i u ovom zborniku, kako u spremnu odazivu autora, tako i u tematskoj raznovrsnosti i relevantnosti njihovih priloga. (...)

Zbornik smo nazvali imenom koje aludira na jednu od knjiga, točnije zbornika radova, Damira Barbarića, Približavanja. Imajući na umu podrijetlo tog naslova u jednom Heraklitovu fragmentu, željeli smo ukazati na to da je raznorodnom bliženju k stvari mišljenja neotuđivo prijateljsko zbližavanje i zajedništvo onih koji tim putanjama idu.