Negdje između Slavonije i raja

Knjiga naslovljena sintagmom Negdje između Ane Benačić treći je roman mlade autorice koji je svoje ukoričenje doživio u Biblioteci Grafiti Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Živimo u vremenu u kojemu mladi ne pokazuju veliki interes za čitanje, a kamoli za pisanje, što je rezultat ekonomičnosti komunikacije koja je sve više usmjerena suvremenim tehnologijama. No četrnaestogodišnja Ana Benačić pobija prethodno napisanu tvrdnju jer je slobodno vrijeme protekle tri godine provodila stvarajući djela u kojima je iznijela misli obojene dječjim promišljanjima. Novi uradak mlade autorice određujemo kao dječji avanturistički roman u kojemu se zrcale osobine spomenute književne vrste. U njezinu novom rukopisu pronalazimo značajke dječje književnosti, stoga ćemo u knjizi pronaći složenu izmišljenu priču o dječjem životu, s akterima koji pretežito pripadaju spomenutoj uzrasnoj dobi. Djelo ima dinamiku te se zasniva na specifičnom dječjem promatranju svijeta, gdje se uzbudljivom radnjom profiliraju psihologijski i etički likovi. Autorica pokazuje zrelost u stilu i izrazu, stoga je pripovjedno tkivo vrlo pitko, bez ikakvih retardacija u razvijanju fabule. U prvim dvjema knjigama (Divlji, 2011, Prokleti predosjećaj, 2012) autorica se koristila antropomorfizacijom, posebice u prvoj, no u novom djelu Ana nas odvodi u posve novi svijet.

Izd. Ogranak MH u Vinkovcima, 2013.

Već uvodnom rečenicom autorica nas želi privući knjizi te nas retoričkim pitanjima pokušava upoznati s mjestom i temom svoga djela. Autorica promišlja o životu nakon smrti, želi nas upoznati sa životom u raju te nam prikazati stanovnike raja i njihove funkcije. Strukturalno roman je podijeljen u trinaest poglavlja. Glavna je junakinja trinaestogodišnja djevojčica Klaudija, koja retrospektivno objašnjava što se s njom dogodilo prije dolaska u raj. Klaudija je anđeo čija je misija sići na Zemlju kako bi pronašla izgubljene anđele koji su izgubili kontakt s rajem. Vidljivo je da dolazi do isprepletanja realnoga i irealnoga svijeta, što je bitan element dječjega romana. Realni svijet smješten je na domaći teren, što potvrđuju toponimi Vinkovci, Retkovci i Osijek, dakle slavonsko područje. Irealni svijet romana pripada radnji u raju koja će zasigurno zaintrigirati čitatelje. Cijeli roman ima napetu radnju jer glavna junakinja dobiva zadatak da ide na Zemlju obaviti svoju misiju, gdje će uz dječaka Erika prolaziti razne situacije natopljene avanturom, humorom, zagonetnošću... Motiv koji se često javlja u dječjim romanima jest san, stoga je i autorica iskoristila san kao propusnicu koja joj omogućuje bezgranično igranje bez nekoga straha.

Topos dječjega romansijerstva jest djelovati u skupini, ovdje junakinja prvo djeluje individualno, a potom zajedno s dječakom Erikom proživljava razne situacije. Od pripovjednih tehnika u djelu pronalazimo pripovijedanje, opisivanje, dijalog i unutarnji monolog. Roman je pisan u prvom licu, što je tipično za moderan pristup iznošenja misli u književnomu djelu. Jezik i stil su jednostavni, prevladavaju kratke rečenice, obojene humorom i u funkciji su same teme.

U podtekstu romana iščitavamo vjeru u Boga i život nakon smrti koji je vrlo česta tema mlađih naraštaja. Didaktičnost je vidljiva u poruci djela da su dobri ljudi bliži Bogu i imaju više povlastica, kao glavni likovi romana. Knjiga svojim završetkom želi poticajno djelovati te nam reći kako u životu trebamo težiti nečemu višem te se ne trebamo zadovoljiti samo postojećim, život bi trebao biti neprestana avantura, što dokazuju ove rečenice:

„Već sam odlučila: odabirem novi život. Meni nedostaje akcije te znam da ću dijelom ostati ovakva kakva sam sada. Ništa nije vječno izbrisano. Radije bih opet živjela život u problemima i sreći, neznanju i malim avanturama nego nastavila nešto što će mi ubrzo dosaditi. Nikada, ama baš nikada ne bih odabrala prvu opciju. Nikako. Možda sada nemam snage za novi život, no kada on počne, sve će biti resetirano. Sve će početi od nule, gradit ću taj život s velikim veseljem i nastojati biti što bolja i što bolje graditi svoje iskustvo. To je bit života, vjerovala sam.“

Knjiga je predstavljena 25. ožujka u Ogranku Matice hrvatske u Vinkovcima, a o njoj su govorili Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka, Vladimir Bakarić, urednik knjige, Dubravko Mataković, ilustrator, autorica ovih redaka te sama Ana Benačić, dok je ulomke iz knjige čitala Jasna Džanić. Vladimir Bakarić istaknuo je kako je Ana Benačić, s obzirom na to da je objavila tri knjige, ispunila uvjet da uskoro postane najmlađom članicom Društva hrvatskih književnika.

Vjerujemo da će knjiga brzo pronaći put do čitatelja te obogatiti produkciju romana za djecu diljem Lijepe Naše.