Jedan od najinventivnijih hrvatskih medaljara

Monografija Želimir Janeš, objavljena u izdanju Matice hrvatske Sisak i Gradske knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac, predstavljena je Sisku 27. ožujka. O knjizi su u Gradskom muzeju Siska govorili akademici Tonko Maroević i Josip Bratulić, mladi povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović te urednice Đurđica Vuković i Alma Trauber.

Izd. OMH u Sisku i Gradska knjižnica Vlado Gotovac, 2012.

Želimir Janeš (Sisak, 1916–Zagreb, 1996), kipar i medaljar, jedan je od najvažnijih imena u povijesti hrvatske medalje 20. stoljeća. Kompleksnost i širina njegova opusa kao i značenje Janešova imena u povijesti hrvatske, pa i svjetske medalje, izazov je u koji se upustio autorski i urednički kolektiv u sastavu: Ive Šimat Banov, autor teksta, Ivica Župan, biograf i bibliograf, Boris Cvjetanović, urednik fotografije te urednice Đurđica Vuković i Alma Trauber. Janešov opus predstavljen je u četiri tematske skupine radova – Medalje, stajačice, taktile – Sisak – Aleja glagoljaša – Drveni reljefi na temu Križnoga puta – gdje su njihovo grupiranje i objedinjavanje odredili sami citati Želimira Janeša, upućujući na njegove osobne umjetničke predilekcije.

Želimir Janeš u atelijeru

Akademik Tonko Maroević kontekstualizirao je Janešov opus osvrnuvši se na izvorišta i kompleksnosti njegova umjetničkog senzibiliteta. Akademik Josip Bratulić govorio o svojoj privatnoj i profesionalnoj suradnji s Janešom, iz koje se izrodila i ostvarila Aleja glagoljaša, naglasivši nesretne okolnosti Janešove sudbine koje su se odrazile i na njegovu umjetničku ostavštinu. Feđa Gavrilović dao je prikaz izdanja sa žarištem na ključne i reprezentativne točke Janešova stvaralaštva argumentirajući opravdani status Janeša kao jednoga od najinventivnijih hrvatskih medaljara.

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Sisku Đurđica Vuković zahvalila je svima koji su odmicali prepreke sa svrhom prikupljanja rasutoga blaga vjerujući kako će knjiga biti poticaj svima za nastavak istraživanja Janešova djela. „Osim svoje dubinske posvećenosti medalji i maloj plastici, Janešovo stvaralaštvo težilo je obuhvaćanju različitosti skulptorskih materijala i formi“, istaknula je Alma Trauber, dodavši da je ova publikacija tek jedan mogući uvid u život i djelo tihog čovjeka u središtu kako ga je u recenziji nazvao Ive Šimat Banov. Budući da Banov zbog bolesti nije mogao biti na predstavljanju, pročitana je njegova poruka u kojoj je uz umjetničke osobito naglasio i Janešove ljudske kvalitete. „Želimir Janeš. To nije ime samo jednoga čovjeka ili jednoga umjetnika. To je ime za pristojnost. To je ime za ljudsku nevinost. To je ime obzira prema drugim stvorovima. Malo je koji umjetnik bio toliko apolitičan, nesnalažljiv u svakodnevici i toliko predan zadaći, neovisno o svim mogućim (društvenim i estetskim) ideologijama. Divio se oblicima života stavljajući na dlan predmete i oblike obzirno i brižno kao što se stavlja i podiže iz kolijevke tek rođeni čovjek. U sredini koja susretljivost i pristojnost smatra slabošću, u sredini gdje vlada kult jakih ljudi, natovarenih principima, bio je doista dobar duh sredine.“