Povijest i teorija stripa

Vjekoslav Đaniš, urednik hrvatskoga časopisa za strip Kvadrat, dvadesetu je obljetnicu osnutka toga hrvatskog časopisa za strip obilježio zamalo istodobnim izlaženjem čak dvaju brojeva. Tako su brojevi 26 i 27 podijeljeni tematski, a svaki obuhvaća zamalo stotinu i dvadeset stranica te zainteresiranom čitatelju nudi raskošan izbor tekstova i razgovora te nekoliko stripova hrvatskih autora. Broj 26 uglavnom je posvećen crtačima, a 27 scenaristima, iako navedena podjela nije i zaključna. Pritom ne treba zaboraviti da je taj časopis jedina domaća tiskovina koja u potpunosti zadire u povijest i teoriju stripa, nažalost još rubne devete umjetnosti, kao ni činjenicu da Kvadrat živi zahvaljujući Đaniševu zanesenjaštvu i entuzijazmu njegovih suradnika.

Izd. Ogranak Matice hrvatske Bizovac, 2013.

U 26. broju prije svega uočavamo opsežan i vrlo nadahnut razgovor sama urednika Kvadrata sa splitskim autorom, ali i teoretičarem stripa Alemom Ćurinom. Strip Vesl’o ti ne vesl’o iz prošle godine svjedoči o osebujnom Ćurinovu stilu, a i tekst Miroslava Cmuka osvrće se na stvaralaštvo splitskoga stripaša. Cmukov tekst Priče svjetlosti i sjene razradio je postulate autorskoga svijeta Danijela Žeželja. Umjetnički je Žeželjev svijet označen Cmukovom preciznom percepcijom, koja ne raščlanjuje samo stil i svjetonazor, nego i jasne korelacije s glazbom. Tekst Danila Brozovića Istinita priča o lažnom bogatašu: u povodu 40 godina Alana Forda u Hrvatskoj trebao bi biti istinska poslastica za poklonike toga dugovječnoga i u nas vrlo omiljena strip-serijala. Na više od dvadeset stranica Brozović je ispisao sveobuhvatan rad o Alanu Fordu, pristupajući temi kao povjesničar, ali i kao teoretičar, donijevši i temeljitu kronologiju serijala. Temeljit je i razgovor Roberta Solanovića s Matthewom Hollingsworthom, predvodnikom naraštaja digitalnoga koloriranja u američkom komercijalnom stripu, koji često surađuje i s hrvatskim crtačima, što nije ni čudno jer živi u Zagrebu. Željko Pirić preveo je tekst o znamenitom španjolskome crtaču Jordiju Bernetu naslovljen Strast za stripom, koji prati sve stvaralaštvo toga stripaša u Hrvatskoj, najpoznatijega po serijalu Torpedo. Kako su prošle godine, nažalost, preminuli vrhunski autori Segio Toppi i Jean Giraud, tekstovi o njima zaključni su u ovom broju Kvadrata, a sjećanja Cecila McKinleyja (u Pirićevu prijevodu) o Toppiju i Marka Fančovića o Giraudu vrhunske su posvete istaknutim stvaraocima devete umjetnosti.

Tematska podjela broja 27 naznačena je već uvodnim urednikovim razgovorom s hrvatskim strip-scenaristom Miljenkom Horvatićem, čiji rad seže i daleko izvan naših prostora. Kratki strip Corwin Blays nastao prema Horvatićevu scenarističkom predlošku ipak je tek površno svjedočanstvo njegovih pripovjedačkih mogućnosti. Sjećanja na istaknute stripaše već su nekoliko brojeva sastavnica Kvadrata, pa tako i u ovom broju bilježimo odlazak Žarka Bekera, predstavnika tzv. druge generacije hrvatskoga stripa te Joea Kuberta, jednoga od prijelomnih američkih crtača. Uz tekst o Bekeru tiskan je i strip Junaci planine, kao spona prema sjajnome razgovoru s Mladenom Bjažićem, urednikom prvih poslijeratnih strip izdanja u Hrvatskoj, prvim glavnim i odgovornim urednikom Plavoga vjesnika te dobitnikom nagrade Andrija Maurović za životno djelo udruge za popularizaciju hrvatskog stripa Art 9. Tekst Zvali smo ih imenima iz stripa poznatoga teoretičara i povjesničara književnosti Stanka Lasića prenesen je iz knjige Autobiografski zapisi i pokazatelj je presudnih poveznica književnosti, filma i stripa. Raskošna stila i bogata konteksta, Lasićev se tekst osvrnuo spram niza važnih stripova i filmova, uspostavljajući strip ravnopravnim već odavna etabliranim umjetnostima poput filma i književnosti. Društvenu i kulturnu uvjetovanost stripa precizno je raščlanio Pascal Lefevre u tekstu Stvaranje nacionalnih i inozemnih identiteta u francuskim i belgijskim poslijeratnim stripovima (1939–1970), a Matko Vladanović posvetio je pozornost festivalu stripa u Makarskoj u tekstu MaFest: kraj ili vapaj za novi početak, percipirajući njegovo značenje, ali i najave o mogućem gašenju festivala, što bi zasigurno bio gubitak u hrvatskome kulturnom okružju. Vladanović je potpisnik izrazito kvalitetna portreta znamenitoga belgijskoga scenarista Jeana Van Hammea, koji je strip obogatio sudjelovanjem u nizu vrijednih serijala. Ovaj broj Kvadrata zaključuju još tri razgovora. Adam Nađvegi preveo je intervju s Jasonom Aaronom, piscem strip-serijala Scalped, radnje smještene u izmišljeni indijanski rezervat, Henri Filippini potpisnik je razgovora s jednim od glavnih predstavnika nove generacije autora francusko-belgijske škole Regisom Loiselom, a Željko Pirić prijevoda razgovora s Loiselom i Jean-Louisom Trippom.

Oba broja Kvadrata nedvojbeno nastavljaju temeljito propitivanje teorije i povijesti stripa te nastavljaju smjernice započete još davne 1992. prvim brojem toga časopisa za strip, koji se sa svakim novim izdanjem potvrđuje doraslim svjetskim tiskovinama istovrsnoga predznaka. Primjerene opreme i prijeloma, Kvadrat neprestano održava visoke kvalitativne dosege. Ipak, šteta je što mu trenutno nedostaje više domaćih suradnika te mjestimice mora posezati za prijevodima iz drugih stripovskih izdanja, a podjednako je šteta što se taj iznimni časopis urednika Vjekoslava Đaniša nalazi na marginama hrvatskoga kulturnoga okružja i nije ispravno vrednovan jer mu je vrijednost iznimna i zasigurno nadilazi domaće okvire.