Kozarac oživio Lipovljane

U Lipovljanima su u subotu 16. ožujka uz 155. obljetnicu rođenja Josipa Kozarca (1858–1906) održani Dani Josipa Kozarca. U tom je mjestu od 1885. do 1895. bio upravitelj Kraljevske državne šumarije, član Povjerenstva Matice hrvatske, DVD-a... U mjesnoj knjižnici izložena su Kozarčeva tiskana djela, a većim brojem, pa i Mrtvi kapitali, pisana su u Lipovljanima. Priređene su i dvije izložbe fotografija Šuma okom šumara i likovnih radova članova OMH Šuma okom slikara. U zgradi šumarije u sastavu Uprave Hrvatskih šuma otvorena je i Kozarčeva soba (postav Slavica Moslavac, Muzej Moslavine Kutina). Na čelu su Organizacijskog odbora članovi radnici MH: predsjednik Josip Krajči i tajnica Melita Lenička. Potrebu da se slijedi Kozarčev put naglasio je načelnik Općine Lipovljani Mario Ribar.

Iz postava upravo otvorene Kozarčeve spomen-sobe

Znanstveni skup u ime pokroviteljice sisačko- moslavačke županice Marine Lovrić Merzel otvorio je njezin zamjenik Andrija Rudić. Plenarnim izlaganjima na potrebu okupljanja uz djela Josipa Kozarca ukazali su Milan Oršanić, dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, i Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta u Osijeku. S osječkoga Filozofskog fakulteta Kozarca su biografski i stvaralački predstavili profesori Goran Rem, Sanja Jukić, Ivan Trojan. Govorilo se o njegovu djetinjstvu, sveučilišnoj naobrazbi u Beču, o kulturi tla i objavljenim djelima. Spominjana je i bečka veza s knjižnicama uz čitanje svjetskih klasika, osobito bliskoga mu Turgenjeva. Bilo je riječi i o njegovu manje poznatom hedonističkom pjesništvu, a naglašene su i poveznice s Antunom Matijom Relkovićem.

Kao moto navedena je, a akademik Slavko Matić osobito ju je preporučio mladima, čuvena Kozarčeva izjava iz 1896. Kao uredniku Šumarskog lista nuđeno mu je da se iz rodnih Vinkovaca preseli u Zagreb: „Prenesite mi Vinkovce u Zagreb, pa ćemo se laglje pogoditi“, odgovorio je. Bez dvojbe, to je potvrda da se može biti regionalnim, ali itekako i nacionalnim piscem i s prijevodima na strane jezike. Na to je upozorila Anica Bilić (HAZU, Vinkovci). Uostalom uz njegovih antologijskih 15 stranica Slavonske šume, koju neki autori svrstavaju u liriku, napisala je 150 znanstvenih kartica. Berislav Majhut (Učiteljski fakultet u Zagrebu) u školi gdje je skup pozdravljen od ravnateljice Mirjane Faltis održan, a nosi ime Josipa Kozarca, podsjetio je da je pričama o djedi Niki Kozarac zapravo poučnošću života o slozi prvo ušao u dječju hrvatsku književnost. S osječkoga Filozofskog fakulteta predstavili su se studenti: Mirjana Foro, Davor Ivankovac i Sonja Smojver. Upozorili na snagu Kozarčeva čistog i do srži oštra hrvatskoga realizma, do onog psihološkog, koji osobit odraz nosi u dramatiziranim i ekraniziranim djelima, posebno pripovijetki Tena. Svoj prinos dali su i studenti i mladi znanstvenici koji su diplomirali na zagrebačkom Šumarskom fakultetu: Damir Marošević, Luka Klanac i Tomislav Lukšić. Teme su stvarane uglavnom u obližnjim Opekama. Tu se u okviru spomenutog fakulteta prakticira učeno, i to osobito u skrbi za hrast lužnjak, svjetski baštinjeno znanje Josipa Kozarca. Izvedena je kazališna predstava HNK-a iz Osijeka Lipa si, Teno sa Sandrom Lončarić Tankoski u glavnoj ulozi. I Lipovljani su imali i svoju „glumačku Tenu“ u učenici Katarini Nerlović. Besprijekorno slavonskim govorom prema dramatiziranoj prilagodbi Ane Doležal izvela je inserte Kozarčeva teksta uz otvaranje njegove sobe.