Iz ogranaka

Na godišnjoj skupštini Ogranka MH Kutina 14. ožujka predsjednik Ante Juretić izdvojio je kapitalne investicije u 2013. Među njima je već održana poznata manifestacija Budućnost na rubu močvare. Slijedi objava časopisa Moslavačko zrcalo u 300 primjeraka. U drugom dijelu godine na Kutinskim danima znanosti i umjetnosti bit će predstavljeni znanstvenici s područja kineziologije, Tomislav Rupčić i Zrinko Čustonja, nekada učenici kutinske Srednje škole Tina Ujevića. U planu je i više sadržaja izvan Kutine, u Pleternici bijenalna pjesnička priredba Grozdovi i stihovi, posjet Muzeju krapinskih neandertalaca te u suradnji s Povijesnim društvom iz Koprivnice upoznavanje podravskoga kraja. Jedan od programa uz Dane hrvatskog jezika, o čijim se sadržajima posebno brinu Katarina Brkić i Marijana Horvat, ostvaren je odmah nakon izvještajne skupštine. Predavanje s temom Jezik medija održala je Milica Mihaljević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Članica Predsjedništva MH znanstvenica Marijana Horvat bila je jedan od domaćina Otvorenih vrata Instituta za jezik i jezikoslovlje uz Dane hrvatskoga jezika za 85 kutinskih srednjoškolca. U toj su ustanovi saznali kako nastaju vrijedna znanstvena i stručna izdanja Instituta. Neka su od njih kutinskoj Srednjoj školi Tina Ujevića i darovana. (Dragutin Pasarić)

Mostar

Ogranak Matice hrvatske u Mostaru jedan je od najagilnijih ogranaka u cijeloj BiH, što svjedoči i niz priznanja. Posljednje je u nizu izbor članice predsjedništva Ogranka MH u Mostaru i dekanice Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru Ljerke Ostojić za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti BiH potkraj veljače. A početkom ožujka u znak sjećanja na prerano preminula mostarskoga neuropsihijatra Borisa Maslova, dugogodišnjega člana Matice hrvatske Mostar, članovi Ogranka

Ljerka Ostojić

uz stručne su savjete Jakova Pehara u Parku nobelovaca zasadili maslinu. Time se Ogranak u Mostaru, na simboličan način, odužio dugogodišnjem aktivnom članu koji je jedan od posljednjih javnih nastupa imao upravo na tribini u sklopu Mostarskog proljeća 2012. Park nobelovaca u kojemu su postavljene skulpture nobelovaca Ive Andrića i Vladimira Preloga, rad akademskoga kipara Zvonimira Jurića, otvoren je 15. travnja prošle godine, kada i 14. međunarodna kulturna manifestacija Mostarsko proljeće 2012. – Dani Matice hrvatske. Manifestacija će i ove godine raznolikim kulturno-umjetničkim i znanstvenim sadržajima obogatiti mostarsku društvenu scenu. (G. G.)

Osijek

Do kraja ove školske godine, u ožujku, travnju i svibnju, članovi Odjela za hrvatski jezik na čelu s voditeljem Brankom Kunom ponudit će osječkim školama dvanaest tema vezanih uz povijest hrvatskoga jezika, ulogu i razvoj pisma, slavonski dijalekt, slavonsku leksikografiju i frazeologiju, novotvorenice, proširivanje rječničkoga blaga te funkcionalnu raslojenost hrvatskoga jezika i dr. Predavanja će održati sedmero profesorica i profesora, asistenata i doktoranada Filozofskoga fakulteta: Tena Babić Sesar, Vera Blažević Krezić, Silvija Ćurak, Domagoj Kostanjevac, Branko Kuna, Milica Lukić i Ana Mikić Čolić. Svrha je predloženih predavanja proširiti učenicima spoznaje o ulozi hrvatskoga jezika u izgradnji nacionalnoga identiteta, jezičnim tragovima u prošlosti, ali i stvaranju predodžbe o konstrukciji stvarnosti s pomoću jezika. Zadaća je i svakoga od predavača približiti učenicima djelovanje Matice hrvatske, najstarije nacionalne kulturne ustanove, rekao je Branko Kuna, dodavši da je prigodom njezina osnutka u veljači 1842. prvi predsjednik tadašnje Matice ilirske, grof Janko Drašković, izjavio: „Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku razprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izrazi.“ Ogranak Matice hrvatske u Osijeku nastavio je i više od 170 godina poslije slijediti taj poziv. (G. G.)

Sveta Nedelja

Korizmeni duhovni koncert Na gori Maslinskoj, posveta skladatelju, melografu, sakupljaču narodnog blaga, slikaru i dirigentu Ljubi Stipišiću Delmati, održat će se u subotu 23. ožujka 2013. s početkom u 19 sati u crkvi Bl. Alojzija Stepinca u Brestovju, Novakima, Rakitju. Ulaz je na koncert u organizaciji Ogranka MH u Svetoj Nedelji slobodan, a nastupit će Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA iz Zagreba, Klapa Barun iz Svete Nedelje, Klapa Poj iz Samobora te solisti Vedrana Zrnić i Bojan Pogrmilović. Izvođači će interpretirati popularne korizmene napjeve poput Na gori Maslinskoj, Puče moj, Barjaci kreću kraljevi, Puna tuge majka staše, Sina smo Božjeg raspeli, Pod križem. (G. G.)

Zadar

Predavanjima uglednih hrvatskih jezikoslovaca, akademika Stjepana Damjanovića i Josipa Lisca, u zadarskom ogranku Matice hrvatske započelo je 12. ožujka obilježavanje manifestacije Dani hrvatskoga jezika u Zadru. Akademik Damjanović govorio je o temi Hrvatska ćirilična baština, o kojoj je u studenom prošle godine održan i znanstveni skup u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Damjanović se osvrnuo na glasove iz Srbije koji su skup osudili. „Uvjeravam vas, nitko od onih koji su prigovarali nije bio na skupu i ne zna o čemu se na skupu govorilo te je očito da se bune protiv onoga što zovemo hrvatskom ćirilicom, ali kako drukčije nazvati tekstove bosanskih franjevaca ili ono što su stvarali zadarski ili dubrovački pisari ćirilicom.“ Zaključio je kako očigledno mnogo Srba i danas misli da su svi štokavci Srbi ili da su bili Srbi dok ih Hrvatima nije proglasio Vatikan. Josip Lisac govorio je o jezičnoj problematici u Matičinim časopisima Kolo i Hrvatska revija. Predstavio je novi broj Kola, posvećen današnjem položaju hrvatskoga standardnoga jezika, istaknuvši kako svi autori, redom ugledni jezikoslovci, ističu brigu za položaj hrvatskog jezika. Izrazio je i osobno nezadovoljstvo ukidanjem Vijeća za normu hrvatskog jezika, istaknuvši kako je Hrvatska jedina zemlja među Slavenima koja nema Zakon o jeziku. Osvrćući se na aktualnu jezičnu problematiku, akademik Damjanović rekao je u raspravi kako su za mnogo toga krivi i sami jezikoslovci, koji ni o kojem pitanju nisu mogli postići barem većinski konsenzus. Dodao je da nije potrebno razgovarati o tome da se vrati Vijeće kakvo je bilo i koje je ukinuto, nego o potrebi da postoji Vijeće za normu hrvatskoga jezika, kao i Zakon o hrvatskom jeziku. Zaključio je da su tek sada jezikoslovci postigli određeni sporazum oko pitanja toga Zakona, kojega su se dosad iz različitih razloga i sami bojali. (G. G.)