Hrvatska bez samostalnog nastupa

Hrvatska ove godine nije imala zaseban program, nastupila je u sklopu programa jugoistočne Europe. Od najavljenoga je javnog natječaja Ministarstvo kulture odustalo jer je procijenjeno da će Hrvatska dovoljno pozornosti dobiti u regionalnom programu, koji u okviru mreže Traduki vodi Alida Bremer, a zbog skorog ulaska u Europsku Uniju Hrvatsku stavlja u žarište

„Svečano, književno, politički ili, ukratko, raznoliko“ – tako je najavljen program Sajma knjiga u Leipzigu kojem je jedan od najvažnijih ciljeva promicanje čitanja, djelatnosti na kojoj počiva cijela knjižarska branša. Svaki potencijalni čitatelj, bez obzira na uzrast, ukus ili čitateljske navike, trebao bi sa Sajma otići s pozitivnim iskustvom vezanim uz knjigu, ističe uprava Sajma. Spomenuta raznolikost u brojkama je izgledala ovako: na 69.000 četvornih metara 2069 izlagača iz 43 zemlje pokazalo je 100.000 naslova, a u okviru književnoga festivala Leipzig čita nastupilo je 2900 gostiju, među kojima i književne zvijezde poput Amosa Oza, Petera Esterhazyja, Davea Eggersa ili Martina Walsera na čak 2800 događanja. Osim na Sajmu, knjiga je bila razlog okupljanju na 365 mjesta u gradu, među kojima su neka i vrlo neobična, poput salona za dotjerivanje pasa ili groblja, gdje su se okupili ljubitelji fantastične književnosti.

Renato Baretić

Maša Kolanović

Zoran Ferić

Nagrada za europsko razumijevanje

Institut za istraživanje tržišta utvrdio je vrlo visoko zadovoljstvo izlagača, koji su posebno hvalili iznimno znatiželjnu publiku i neposredan feedback. Na Sajmu je započela i velika nacionalna kampanja poticanja čitanja Pazi, knjiga!, koja oduševljenje knjigom iz Leipziga nastoji proširiti cijelom Njemačkom. Bez prsta u zraku knjigu žele približiti ponajprije onima koji nikada ili rijetko čitaju, objasnili su organizatori.

Sajam je tradicionalno otvoren svečanom dodjelom Nagrade za europsko razumijevanje, koju je ovaj put primio njemački književni znanstvenik Klaus-Michael Bogdal za djelo Europa izmišlja Cigane. Povijest fascinacije i prezira. Nagrađena knjiga o odnosu prema Romima plod je „dugogodišnjeg istraživanja i prvi put obrađuje tu temu u kontekstu cijele Europe. Govor o ‘Ciganima’ opisuje kao društveni konstrukt koji je legendama, slikama i poluznanjem izgrađivan više od 600 godina i znači tamnu stranu moderne europske civilizacije“, piše među ostalim u obrazloženju.

Ugledne nagrade Leipziškog sajma pripale su književniku Davidu Wagneru, književnom kritičaru Helmutu Böttigeru i prevoditeljici Evi Hesse. Novost su ovogodišnjega Sajma nagrade za samoizdavaštvo, koje je s novim medijima dobilo zamah i, kako ukazuje Sajam uvođenjem odgovarajućih nagrada, sve veću važnost.

Percepcija hrvatske književnosti

Zemlje u žarištu već drugu godinu bile su Poljska, Ukrajina i Bjelorusija. Kurator programa Martin Pollack priznao je da je pozitivno iznenađen pozornošću koju su u Leipzigu dobili. Pozornost uprava Sajma nastoji zadržati i na jugoistočnoj Europi pa se program u kojima nastupaju naši pisci predstavlja u jednom od prospekata Sajma. No pritom je karakteristično pitanje koje je njemački novinar postavio direktoru Sajma Oliveru Zilleu, kada će se Sajam s Balkana usmjeriti prema nordijskim zemljama (koje bi njemu očigledno bile zanimljivije). U odgovoru Olivera Zillea koji je uslijedilo leži i objašnjenje za hrvatsku vidljivost posljednjih godina na Leipziškom sajmu. Ona je plod svojevrsne misije Sajma, a ne neka iznimna kvaliteta knjiga kojima je Hrvatska Njemačku oborila s nogu. „Nordijske zemlje već su snažno zastupljene na njemačkom tržištu, a Sajam želi poduprijeti zemlje koje se još nisu etablirale. Osim toga, Sajam u Leizigu morao se drukčije profilirati u odnosu na Sajam u Frankfurtu. Dobili smo savjet da se fokusiramo na europsku književnost, koja ima uži odnos s njemačkim knjižnim tržištem. Za srednju i istočnu Europu upravo je njemačko tržište referentno tržište, odnosno vrata kroz koja dolaze do daljih stranih tržišta – engleskog, španjolskog ili francuskog“, objasnio je Zille.

Nagrađivani Ferićev roman preveden na njemački jezik

No ako se sjetimo kako je Oliver Zille 2008. formulirao jedan od osnovnih ciljeva nastupa Hrvatske kao počasne gošće u Leipzigu – stvaranje diferencirane slike hrvatske književnosti u odnosu na regiju – i ako pet godina poslije u prospektu Sajma o našim piscima, pa i klapskoj glazbi „koju je UNESCO uvrstio na listu svjetske nematerijalne baštine“ čitamo pod naslovom Poezija i Balkan-beat, možemo zaključiti da cilj baš i nije ostvaren. „Nema boljega od kvalitetne književnosti, kvalitetnom književnošću zemlje mogu posredovati svoju povijest i društvo, pa da vidite kako će diferencirana biti slika vaše književnosti u Leipzigu“, rekao mi je, među ostalim, Oliver Zille.

Ferić i Baretić na njemačkom

Hrvatska ove godine nije imala zaseban program, nego je nastupila u sklopu programa jugoistočne Europe. Od najavljenoga je javnog natječaja Ministarstvo kulture odustalo jer je procijenjeno da će Hrvatska dovoljno pozornosti dobiti u regionalnom programu, koji u okviru mreže Traduki vodi Alida Bremer, a zbog skorog ulaska u Europsku Uniju Hrvatsku stavlja u žarište. To je ujedno bio i početak festivala Kroatien Kreativ, koji će tijekom cijele godine njemačkoj publici predstavljati ne samo hrvatsku književnost nego sve aspekte suvremene hrvatske kulture. Pokrovitelji su festivala ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, veleposlanik u Berlinu Miro Kovač i njemački ministar za kulturu i medije Bernd Neumann. Program još nije posve zaključen, a predstavljen je na internetskoj stranici www.kroatienkreativ2013.de.

Najviše pozornosti od naših pisaca u Leipzigu uživao je Zoran Ferić, koji je nastupao i izvan programa jugoistočne Europe. Njemačko izdanje romana Kalendar Maja dobilo je, kako kaže, mnogo kritika, od vrlo pozitivnih do negativnih, a knjiga se za naše razmjere i dobro prodaje. Osim čitanja, Ferić je sudjelovao i u raspravama o europskim temama, primjerice s Britancem Johnom Lanchesterom i Grkom Christosom Ikonomouem. Renato Baretić na Sajmu je konačno prvi put primio u ruke njemačko izdanje svoje uspješnice Osmi povjerenik. Na pitanje zašto je na njemačku inačicu taj višestruko nagrađivan roman čekao čak osam godina, Baretić objašnjava kako je dobio 23 odbijenice njemačkih izdavača. Kuloarske priče kažu da se knjiga nije svidjela nekoj recenzentici koja je svaki put bila uključena u recenzentski postupak. Malo je onih koji se u njemačkoj knjižarskoj branši bave južnoslavenskim književnostima, o njima ovisi koje i kakve informacije do njemačkih izdavača dolaze.

Jezična barijera

Taj su problem prepoznale književna agentica Dagmar Schruf i prevoditeljica Blanka Stipetić te osnovale nakladu koja će izdavati elektroničke knjige. Kao gotov (potpuno preveden) proizvod bit će ih lakše prodati njemačkim izdavačima koji bi objavili tiskano izdanje. Naime, upravo se zbog jezične barijere urednici teško odlučuju za nekoga južnoslavenskog pisca. Nerijetko se dogodi da na koncu budu razočarani knjigom koju su odabrali na temelju dobre teme i dobrih (prevedenih) ulomaka. Naime, knjige često nisu „uređene“, kao što je to uobičajeno u Njemačkoj, gdje urednik autoru ukazuje na slaba mjesta i pomaže mu doraditi ih. Zato Schruf i Stipetić uz prijevod, u suradnji s autorom, planiraju i doradu, odnosno uređivanje njemačkih izdanja.

No vratimo se na hrvatsku reprezentaciju. Uz Ferića i Baretića, u Leipzigu su nastupali i Maša Kolanović, Edi Matić, Vladimir Stojsavljević, Srećko Horvat, Nadežda Čačinović i Boris Buden, što zvuči kao solidan broj pisaca iz Hrvatske. No kako sam doznala od Alide Bremer, samo je Maša Kolanović doputovala na teret Ministarstva (Ferić je gost Literarnog kolokvija iz Berlina, Baretić Tradukija, Horvat, Čačinovićeva i Buden njemačkoga Ministarstva vanjskih poslova...). S druge strane, u pratnji štanda (na kojem nije bilo programa) doputovalo je nekoliko ljudi iz Ministarstva kulture i Hrvatske gospodarske komore, pa se pitamo u kojem su omjeru književnici i hladni pogon zastupljeni u budžetu za Lajpziški sajam. Doduše, zbog festivala Kroatien Kreativ bilo je tu i popratnoga kulturnog programa. Nemalen novac uložen je vjerojatno u dolazak sedam članova klape Biokovski slavuji, no ruku na srce, nije to bila najbolja prezentacija onoga što je upisano na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.

Kriterij za izbor pisaca bio je knjiga na njemačkom, a zbog skromna budžeta dobrodošli su i kvalitetni autori koji su ionako već u Leipzigu, objasnila je Alida Bremer. Književnica Ana Đokić Pongrašić ima novo njemačko izdanje romana Recepti za sreću zbog kojega je na poziv svoga njemačkog izdavača boravila u Leipzigu, dakle ispunila je oba kriterija, ali nije bila uvrštena u hrvatski dio programa. Sve to ostavlja dojam da se program radi na brzinu i s priličnom dozom improvizacije, a nikako kao dio neke sustavne i promišljene politike prema knjizi.

Sinergija književnosti jugoistočne Europe na njemačkom tržištu sigurno je korisna za Hrvatsku, kao i rad vrsne prevoditeljice i neumorne promotorice južnoslavenskih književnosti Alide Bremer. No ako Hrvatska nastavi s ovogodišnjim modelom predstavljanja hrvatskih pisaca u sklopu programa jugoistočne Europe i mreže Traduki, onda se i na dimenzijama hrvatskog štanda i na hladnom pogonu može više uštedjeti. Osim toga, bilo bi važno da izbornik ima temeljit uvid u hrvatsku književnu produkciju. U kojoj mjeri to može Alida Bremer, brinući se istodobno o programu cijele regije?

Nacionalni nastupi samo su dio sustava koji određuje položaj hrvatske knjige. Izdavači su već godinama u teškoj krizi u kojoj se bore za golo preživljavanje pa je pitanje hoćemo li uskoro uopće imati što pokazati, a književna je kritika postala vrlo rijetka i ugrožena biljka. Na temelju čega onda odabrati onu, kako kaže Zille, „kvalitetnu književnost“?