Voditelj u dosluhu s vremenom

Galerija Forum trebala bi u skoroj budućnosti ostvariti dinamičnu aktivnost koja će promovirati živu i samosvjesnu umjetnost. Umjetnost različitih medijskih, stilskih i tematskih opcija, ali sa zajedničkim nazivnikom vitalne supstancije

Antun Maračić, umjetnik, kustos, kritičar, esejist i nekadašnji voditelj Galerije Studentski centar, Galerije Zvonimir, Galerije proširenih medija u Zagrebu te Umjetničke galerije Dubrovnik, iz koje je otišao zbog grubih intervencija, koje su grubo povrijedile kriterije stručnosti, imenovan je nedavno voditeljem zagrebačke Galerije Forum. S obzirom na povijest te važne institucije, i Maračićev profiliran pristup predstavljanju i tumačenju moderne i suvremene umjetnosti te njezinu stvaranju, publiku zasigurno očekuje zanimljiv program. S tim smo povodom razgovarali s Maračićem.

Snimila Mara Bratoš

Nakon slučaja udaljavanja iz Umjetničke galerije Dubrovnik, koji je isprovocirao burne reakcije kulturne javnosti, pred novim ste izazovom: vođenjem institucije specifičnoga karaktera i značajne povijesti. Što za vas osobno znači GF?

Nakon mučne epizode moje smjene, koju je pratio uistinu velik odjek i potpora kolega i šire kulturne javnosti, vratio sam se potkraj siječnja definitivno u Zagreb. Igrom sretnoga slučaja odmah po dolasku ponuđeno mi je mjesto voditelja Foruma, tako da sam gotovo bez prekida nastavio s radom. Istina, okolnosti su bitno različite, riječ je o mnogo manjem prostoru i pogonu, o galeriji, a ne muzeju kao u Dubrovniku, ali galeriji koja je smještena u samu središtu metropole i koja, kako napominjete, ima respektabilnu i obvezujuću povijest. Riječ je o krasnu, ni premalenu ni preveliku prostoru, koji ću pokušati oživiti pažljivo biranim programom, u dosluhu s vremenom i ambijentom, ali i s onim najboljim iz tradicije Galerije. Već s prvom izložbom, koja se uskoro otvara, nastojat ću naglasiti sve značajke programa koji kanim provoditi.

Prva izložba koja će se postaviti u vašem mandatu jest Vodič za galeriju Božene Končić Badurina, koja se otvara 7. ožujka. Riječ je o umjetnici čija je izložba u UGD-u bila i vaša posljednja u toj ustanovi. Znači li ovaj izbor potvrdu kontinuiteta vašega djelovanja i programskoga usmjerenja na novoj funkciji? Kako ga tumačite?

Izložba Božene Končić Badurine bila je jedna od posljednjih izložbi za mojeg vremena u Dubrovniku, odnosno posljednja kojoj sam bio kustos. Stoga odluka za izbor izložbe ove autorice ima za mene posebno značenje. Njome ponajprije činim most između dubrovačke i zagrebačke priče, odnosno ovdje započinjem onim čime sam tamo, slučajno, završio. To je kao neka vrst pokušaja konsolidacije, povratka korak unatrag da bih ostvario mogućnost zaleta. Također izbor autorice važan je upravo zbog njezina radnog pristupa, koji za temu uzima konkretan prostor. Naime, Božena se bavi samom galerijom, njezinim fizičkim, prostornim i povijesnim karakteristikama. Ona uključuje njezinu arhitekturu, osvješćuje infrastrukturu, njezinu specifičnu fizičku transparentnost i prožimanje s ulicom, bavi se aktualnim djelatnicima, galerijskom publikom... Dakle, uz pomoć autorice i njezine teme ja definiram polazišnu točku, obilježavam i utemeljujem samo mjesto te trasiram karakter budućih izložbenih i inih događanja. Boženina izložba neka je vrst moje programske paradigme, ideje prostorno/vremenske pozicije Galerije, njezine uronjenosti u svoj kontekst, interakcije s njim, živosti njezine prisutnosti u tkivu grada i povijesnom trenutku.

Već i sastav vašeg umjetničkog savjeta nagovješćuje generacijsku širinu, zastupljenost različitih zanimanja, medijskih i stilskih opcija. Kakva je, dakle, vaša vizija Galerije Forum i njezina sadašnjeg i budućeg položaja na zagrebačkoj, odnosno hrvatskoj kulturnoj sceni?

U Savjet Galerije uključio sam dvanaest članova, pretežno dakako umjetnika, u skladu s tradicijom Galerije, no tu su i povjesničari umjetnosti, kao i jedan arhitekt. Poimence, abecednim redom to su: Boris Cvjetanović, Marko Golub,Tina Gverović, Duje Jurić, Božena Končić Badurina, Ivan Kožarić (kojega smatram počasnim članom), Siniša Labrović (predsjednik), Ivana Mance, Tomislav Pavelić, Đuro Seder, Slaven Tolj i Vlasta Žanić. Sve su to osobe iznimna talenta i snažna etičkog habitusa, autori koji zauzimaju važno mjesto u kulturi ove zemlje, ali i izvan nje. To je ekipa s kojom se nadam plodnoj suradnji, od koje očekujem veliku pomoć u formiranju kvalitetna i slojevita programa. Galerija Forum trebala bi u skoroj budućnosti ostvariti dinamičnu aktivnost koja će promovirati živu, samosvjesnu i aktivnu umjetnost. Umjetnost različitih medijskih, stilskih i tematskih opcija, ali sa zajedničkim nazivnikom zdrave vitalne supstancije. Nastojat ćemo njegovati visoke standarde, kako umjetnosti same tako i načina njezine prezentacije. Također, Galerija bi trebala biti ne samo mjesto pokazivanja umjetničkih rezultata nego i mjesto gdje će umjetnost nastajati.

U vašem umjetničkom i kustoskom djelovanju fotografija ima posebno mjesto. Hoće li Galerija Forum biti više usmjerena prezentiranju toga medija, koji je, doduše, sveprisutan na repertoarima hrvatskih galerija i muzeja, ali zbog nepostojanja institucije koja bi se njime primarno bavila ipak nema položaj koji zaslužuje?

Fotografija je danas medij koji se upotrebljava na najrazličitije načine i u različite svrhe. Ona je sastavni dio velike većine suvremenih umjetničkih opusa, bilo kao sredstvo neposrednog izraza, predloška, aproprijacije ili kao kao sredstvo dokumentacije akcija, performansa itd. Sigurno je najmanje zanimljiva u svojstvu „umjetničke fotografije“, dakle klasičnog poimanja lijepe slike stvarnosti. Fotografiju ćemo u različitim oblicima izlagati, ali ne kao apostrofirani ‘privilegirani’ medij već kao relevantan i neizbježan dio suvremenog umjetničkog izraza.

Razmišljate li već kako obilježiti veliku obljetnicu, 45 godina djelovanja Galerije Forum, iduće godine?

Svakako planiramo obilježiti godišnjicu Galerije. Nastojat ćemo da to bude obavljeno na teorijski i povijesno utemeljen način, odnosno pokušat ćemo angažirati svjedoke i stručnjake koji će na najbolji način obraditi fenomen te prve domaće samoupravne umjetničke institucije.

Pojasnili ste svoje voditeljske, kustoske planove. Kakvi su vaši umjetnički, autorski planovi?

Ništa osobito veliko zasad. Idući tjedan sudjelujem na skupnoj izložbi hrvatske fotografije u Austriji, u pripremi je i jedan nastup u Danskoj, a uskoro bi trebala izaći iz tiska nova knjiga mojih radova.