Pjesmarica koja ostaje

Ideja da se zabilježe petrinjske preporodne pučke pjesme, što ih Petrinjci od najranije mladosti i danas pjevaju, pojavila se u okrilju Komornoga zbora petrinjskog ogranka Matice hrvatske. Kako bi zaboravu oteli generacijama prenošenu baštinu koja je petrinjski kraj i kulturu života učinila prepoznatljivom, petrinjski matičari angažirali su nekadašnjega zborovođu petrinjskoga RKUD-a Artur Turkulin, maestra Nikolu Bašića, da obradi petrinjske pučke profane i sakralne napjeve za četveroglasno pjevanje. Njegov je nesebičan trud rezultirao glazbenom obradom 40 profanih i 11 sakralnih skladbi, koje su u pjesmarici Vijala se bijela loza vinova predstavljene notnim i zvučnim zapisima na gotovo 200 stranica i dvama nosačima zvuka. Knjiga je protkana i nizom živopisnih fotografija koje dokumentiraju petrinjsku pjesmu, življenu u najrazličitijim prigodama kao kulturni i duhovni sadržaj. Na berbama i martinjima, vincekovima i kućnim veselicama, svetkovinama i svatovima, javnim zborskim nastupima petrinjskih zborova.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Petrinji, 2012.

Pjesmarica Nikole Bašića, objavljena potporom niza donatora, uz pedesetak partitura i četrdesetak fotografija donosi i presliku Petrinjske pjesmarice Hrvatskoga pjevačkog društva Slavulj iz 1935. te notne zapise iz knjižice Hrvatski božićni običaji iz Petrinje, objavljene 1967. Potkraj prošle godine to vrijedno muzikološko, ali i etnografsko izdanje u Petrinji je svečano predstavljeno bogatim kulturno-umjetničkim programom koji je režirao Vjekoslav Kušan. Scena je dočarala glazbeni paviljon petrinjskoga gradskog perivoja s famoznim pješačkim dijagonalama, kojima su se kroz publiku uz pratnju glazbe, sukladno sadržaju, izmjenjivali kostimirani likovi iz tekstova skladbi. Harmonizirane pučke napjeve izveli su Muški komorni zbor Matice hrvatske i Muški komorni zbor Srednje škole u Petrinji, dijelom uz pratnju lokalnog tamburaškog sastava Stare tambure, a dirigirali su Želimir Đenđinović, Dora Gazibara, pa i sam skladatelj i zborovođa Nikola Bašić.

Vrijedno izdanje iz Petrinje i bogat program njegova predstavljanja preporodili su glazbenu tradiciju petrinjskoga kraja, koja je u nasljeđe ostavljena budućim generacijama. Knjiga Nikole Bašića, pod uredničkom palicom Davora Salopeka, zasigurno će potaknuti i etnografska istraživanja petrinjskoga kraja i cijele Banovine, koja je usprkos burnoj povijesti razvila bogatu pučku tradiciju i kulturu. Knjiga svjedoči i agilnost Ogranka Matice hrvatske u Petrinji, živost i optimizam entuzijasta koji su zalaganjem i nesebičnim radom, svojim zborovima i koncertima, danas prepoznatljivi diljem Lijepe naše.