Jačati suradnju gradova

Okrugli stol o kulturnoj politici i suradnji gradova u kontekstu Europske Unije na Pantovčaku je 23. veljače pokrenuo živu raspravu djelatnika u kulturi. Predsjednik Josipović okupio je u svom uredu predstavnike Ministarstva kulture, hrvatskih gradova, kulturnih ustanova i medija s ciljem razmatranja različitih europskih primjera kulturne suradnje i politike. Naglasak je stavljen na kulturnu suradnju gradova kao reprezenata država, a govorilo se i o brojnim europskim projektima, hrvatskoj strategiji razvoja kulture do 2020, korištenju strukturnim fondovima EU-a i sl. Predmet rasprave bili su i konkretni problemi s kojima se kultura u Hrvatskoj susreće u trenutku kad se u nju ulaže tek 0,57% BDP-a.

Vesna Jurić Bulatović, Berislav Šipuš, Ivo Josipović, Andrea Zlatar Violić, Zrinka Vrabec Mojzeš i Vladimir Stojsavljević / Ustupio Ured predsjednika RH

Intenzivnije uključivanje u kulturnu scenu Unije suradnjom gradova preduvjet je boljega tržišnog pozicioniranja hrvatske kulture i očuvanja našega nacionalnog identiteta u Europskoj Uniji, zaključak je okruglog stola. To je posebno naznačio predsjednik Josipović upozorivši da hrvatski identitet neće biti ugrožen ulaskom u zajednicu europskih država, budući da članstvo u Uniji u pravilu pridonosi afirmaciji nacionalnih identiteta manjih država. Predsjednik je, međutim, istaknuo da kultura nije dovoljno zastupljena u hrvatskom medijskom prostoru. Uz to, pojedine sredine i gradovi izdvajaju poprilično novca za kulturu, ali sami gradovi međusobno ne surađuju dovoljno, zbog čega bi, zaključio je Predsjednik, trebalo afirmirati stvaralaštvo, kulturni menadžment i financiranje kulture iz nevladinih izvora.

Kao ključne točke strategije razvoja kulture do 2020. zamjenica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović izdvojila je reformu institucija, financiranja i porezne politike, kao i edukaciju i suradnju. Naglasila je da prema europskim istraživanjima kultura igra jednu od najvažnijih i najvrednijih uloga u europskoj ekonomiji, gdje kulturne i kreativne industrije sudjeluju sa više od 4,5% europskoga BDP-a i čine 3,8% zaposlenih. Nina Obuljen, iskusna operativka iz nekadašnjega sastava Ministarstva kulture, upozorila je da su ti postotci mnogo manji nego što su bili prije nekoliko godina, pozvavši gradove na odgovornost sa zamolbom da ne kažnjavaju one koji dobiju novac iz europskih fondova uskraćivanjem sredstava iz vlastitih proračuna. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić također je upozorila na financijski i razvojni potencijal kulture podsjetivši da je Hrvatska, zajedno s Irskom, nominirana za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Dodala je kako u središtima gradova, umjesto trgovačkih centara, ubuduće vidi kulturne institucije koje će oživiti gradske jezgre.

Pomoćnik ministrice Vladimir Stojsavljević pohvalio je domaće kulturne institucije (npr. ZKM, Teatar ITD, Međunarodni dječji festival u Šibeniku), koje su se kulturnom suradnjom uspješno pozicionirale u Hrvatskoj, a šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren pismom je pozvao sve hrvatske kulturne institucije da se pripreme za sudjelovanje u europskim fondovima u proračunskom razdoblju 2014–20. „Europska Unija nizom kulturnih projekata njeguje različitosti svojih kultura koje su naša najveća vrijednost“, naglasio je, a potencijale i važnost europskih fondova i ulogu gradova u apliciranju za pretpristupne i strukturne fondove u raspravi je istaknula Nina Obuljen. Izvijestila je da se zahtjevi na nacionalnoj razini trebaju usuglasiti s fondovima, a što se kulture tiče, naglasak će prema njezinim riječima vjerojatno biti na digitalizaciji i baštini.

Međugradska, a ne međudržavna suradnja, temelj je kulturne strategije Europske Unije. To je glavna poruka odaslana sa skupa na Pantovčaku, koji treba shvatiti tek kao početak otvorene i konstruktivne rasprave koja je hrvatskoj kulturnoj politici nužna.