Iz ogranaka

Književna večer posvećena tvorcu hrvatskoga pučkog teatra Kalmanu Mesariću održana je u pastoralnom centru Blaženog Alojzija Stepinca u Prelogu, u organizaciji Ogranka MH u Čakovcu. Mesarić je rođen 17. rujna u Priloku, a umro je 30. siječnja 1983. Klasičnu gimnaziju završava u Zagrebu i Banjoj Luci, a studij režije i dramaturgije u Berlinu. Godine 1925. objavljuje prvu dramu Kozmički žongleri, dok mu je prva samostalna režija u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu povjerena godinu poslije. Bavio se kazališnom kritikom i kazališnom teorijom, o čemu svjedoči njegova knjiga Smjerovi moderne umjetnosti iz (1929). Pisao je komade, pučke drame, komedije i satire, poput knjiga Poslovne tajne (1935), Gospodsko dijete (1936) i Korak preko rampe (1937). Godine 1946. Mesarić radi na utemeljenju Hrvatske drame u Rijeci, a potom pet godina djeluje kao direktor i ravnatelj u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Na književnoj večeri o autoru i njegovu opusu govorio je Stjepan Hranjec, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec, a u prigodnom programu nastupili su članovi kulturne udruge Seljačka sloga iz Preloga te članovi Priločke amaterske scene. (Adela Jadan)

Ilok

Manifestacija XIII. dani Julija Benešića u povodu 130. obljetnice rođenja hrvatskoga pjesnika, prevoditelja, polonista i leksikografa održana je u njegovu rodnom Iloku od 22. veljače do 2. ožujka. Skup su uz Muzej grada Iloka,

Julije Benešić

Gradsku knjižnicu i ostale suorganizirali Ogranak MH u Iloku te Kulturno umjetničko društvo Julije Benešić. U središtu ovogodišnje manifestacije bila je 130. obljetnica Benešićeva rođenja, a uz ostale sadržaje organiziran je i znanstveni skup o Benešiću. Manifestacija je ujedinila sve kulturne i obrazovne ustanove u Iloku. (G. G.)

Lipovljani

Ogranak MH u Lipovljanima 22. veljače održao je izvještajnu skupštinu i potvrdio kvalitetu rada. Slikovito i uvjerljivo izvješće, popraćeno komentarima predsjednice Melite Leničke, naznačilo je da članovi traže i pronalaze teme vezane uz zanimljivu povijest, poput srednjovjekovnoga grada Kraljeve Velike i mjesta Piljenice, o kojem je sastavljena monografija Od mlinskog kotača do ivanjskog kolača. Ogranak je također aktivan u obilježavanju imena i djela književnika i šumara Josipa Kozarca, koji je u svom lipovljanskom razdoblju života (1885–1895) bio i član Povjerenstva MH. Izvješće se dotaknulo i manifestacije Listopadske boje Lipovljana, koju je ustanovio utemeljitelj Ogranka Stjepan Crnko. Danas likovna skupina pod vodstvom kutinskoga slikara Ivice Bilandžića okuplja i članove izvan općine – od Kutine do Jasenovca i Poljane. Ukazano je i na više nego dobru i neprekinutu suradnja s OŠ Josipa Kozarca u obliku književnih, jezičnih i ekoloških tema te potpore školskom listu.

Bez dvojbe rad Ogranka ove će godine pospješiti i uređena dvorana Društvenog doma, a posebno nova zgrada Knjižnice i čitaonice. OMH u Lipovljanima upozorava i na turistički potencijal lipovljanskoga kraja. Prošle godine s bogatim je programom otvoreno biciklističko odmorište u slikovitim Piljenicama na rijeci Pakri. U brojnim aktivnostima surađuje se i s ograncima iz Kutine, Novske, Garešnice, Petrinje, Kloštar-Ivanića. Zapažena je i suradnja s mjesnim udrugama nacionalnih manjina (Slovaci, Česi, Ukrajinci), a posebno za poznatih Lipovljanskih susreta. Takav rad potiče i Općina Lipovljani, a u njezino ime zapaženu skupštinu pozdravio je i njezin načelnik Mario Ribar. (Dragutin Pasarić)

Nova Gradiška

Na sjednici predsjedništva i nadzornog odbora Ogranka Matice hrvatske u Novoj Gradiški 21. veljače za tajnika Ogranka imenovan je Tomislav Marušić, a za rizničara Pero Paurević. Posebnu pozornost izazvale su informacije o crkvi Svih Svetih na groblju Nove Gradiške. U kontekstu proučavanja srednjovjekovne sakralne arhitekture u Slavoniji višega stručnog savjetnika konzervatora za nepokretna kulturna dobra Ratka Ivanušeca, povjesničara umjetnosti i povijesti, crkva posjeduje odgovarajuće kriterije i karakteristike da postane kulturno dobro. Nakon izrade odgovarajuće konzervatorske podloge za registraciju, planirano je uvrštavanje crkve u program zaštitnih radova za 2014. U dogovoru s vlasnikom, župom Bezgrješnog začeća BDM, predsjedništvo Ogranka prihvatilo je ulogu nositelja programa zaštitnih radova (bez novčanih obveza).

Novi član Ogranka Ivan Jelančić informirao je okupljene o planu osnivanja zavičajne zbirke arheoloških nalazaka Nove Gradiške i okolice. Na kraju sjednice Momir Divjak, u ime Građanske inicijative NG-buntovnici, predstavio je ugodno iznenađenje – računalo na dar Ogranku MH. Predsjednik Ogranka Josip Ostić zahvalio je na daru, koji će pomoći u pripremi Godišnjaka i vođenju administracije. To je ujedno priznanje Ogranku za otvorenost prema svima kojima nisu najvažniji osobni interesi, nego zajedničko dobro svih građana i naše Hrvatske. (G. G.)

Sveta Nedelja

Kako bi obogatio gradsku kulturnu scenu, Ogranak MH u Svetoj Nedelji prigodno je obilježio 440. godišnjicu bitke kod Kerestinca, održane u vrijeme Seljačke bune 1573. Za tu prigodu izvrsno je poslužio dvorac u Kerestincu, koji je na simboličan način, otvaranjem vrata, predsjednik Ogranka Ivica Kapuđija otvorio javnosti. Kapuđija je istaknuo kako su svrha i djelokrug Matice hrvatske promicanje narodnoga i kulturnog identiteta, istraživanje manje poznatih povijesnih događaja, poput bitke kod Kerestinca podno dvorca slavne obitelji Erdödy.

Dvorac u Kerestincu

Dodao je i kako je u povijesnim kronikama nekoliko puta spomenuto da su 6. veljače 1573. kod Kerestinca pobunjeni seljaci izgubili bitku s trupama podbana Gašpara Alapića, ali nije detaljnije navedeno iz kojih su sela bili seljaci, koja su njihova imena i slično. Svetonedeljski ogranak Matice hrvatske odlučio je stoga podrobnije istražiti tu bitku, kao i povijest velikaške obitelji Erdödy. Jedan od ciljeva bit će uključivanje dvorca u javni i kulturni život Svete Nedelje jer i u sadašnjem lošem stanju dvorac može poslužiti kao odlična kulturna arena za obilježavanje umjetničkih događanja, rekao je Kapuđija. Svetonedeljska Matica ponudit će stoga program kulturnoga ljeta kako bi se prostor otvorio kulturi i građanima Svete Nedelje i Kerestinca, istaknuo je predsjednik Ogranka. Prigodni program u dvorcu sastojao se od recitala u kojem su Stjepan Bošković i Zdravko Škrapec čitali odabrane dijelove iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, uz glazbenu pratnju Dragice Perić, dok je Mihaela Gašpar predočila povijesne podatke o bitkama tijekom Seljačke bune. Okupljeni su potom obišli dvorac i uronili u bogatu povijest. (G. G.)

Velika Gorica

Predavanje o prirodnom bogatstvu Turopolja održano je 21. veljače u sklopu Matičina četvrtka u Muzeju Turopolja. Aleksandar Božić, novinar i nakladnik, govorio je o Turopoljskom lugu, velikom šumskom kompleksu između rijeke Odre i željezničke pruge Zagreb–Sisak, koji je prema njegovim riječima potpuno zaboravljen, iako i danas ima važnu ulogu za povijest Turopolja i za opstanak ljudi na tom prostoru.

S Matičina četvrtka

Božić je rekao kako su najveći dio luga šume hrasta lužnjaka, a područje obilježava prekrasan krajolik i različite biljne i životinjske vrste, od kojih su neke ugrožene i zaštićene na europskoj, čak i svjetskoj razini. U tim je krajevima nekada lutalo i govedo tur, po kojem je Turopolje dobilo ime. Na sljedećem Matičinu četvrtku Ana Novak održala je predavanje Posjedi Opatije topuske u Turopolju, na kojem je publici približila prvu opatiju cistercita na području srednjovjekovne Slavonije, koju je 1211. utemeljio ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. (G. G.)