Imamo li sluha za Matoša?

Odnos prema hrvatskoj kulturnoj baštini može se vrlo lako mjeriti našim odnosom prema vrhunskim pojednicima, ličnostima koje su ingenioznošću zadužile čitavu hrvatsku kulturnu povijest. Takva je veličina neponovljiva pojava Antuna Gustava Matoša, a književnikov bogat i raznovrstan opus i njegova suvremena kontekstualizacija bile su glavna tema konferencije za medije održane 28. veljače u Tovarniku. O konstruktivnim smjernicama i svježim idejama oko manifestacije Dani Antuna Gustava Matoša koja bi se održavala svake godine na Matošev rođendan 13. lipnja u njegovu rodnom Tovarniku raspravljali su predstavnici ključnih znanstvenih i kulturnih organizacija. Od Umjetničke akademije u Osijeku, Ministarstva kulture RH, Matice hrvatske preko Društva hrvatskih književnika i Ogranka HAZU-a iz Vinkovaca do Filozofskoga fakulteta u Osijeku i Općine Tovarnik, uz zajedničku misao o kulturi ne kao teretu koji ne znamo pravilno nositi, već kao blagu i mjestu sveopće memorije.

A. G. Matoš nema svoju književnu manifestaciju

Svrha ovakve manifestacije ukazivanje je na kulturnu posebnost toga hrvatskoga književnika, istaknula je dekanica Umjetničke akademije Helena Sablić Tomić te nadodala kako imamo veliku odgovornost prema A. G. Matošu, posebno na slavonskom prostoru, gdje trenutno nemamo manifestaciju posvećenu Matošu. Mnogi se studenti susreću s Matošem na studijskim kolegijima, nadodaje Robert Raponja s Umjetničke akademije, ali je pitanje koliko su sposobni zaživjeti njegovu riječ. Uz manifestacije Dani Tina Ujevića u Vrgorcu ili Festival Miroslava Krleže na Gvozdu i druge, Matoš, koji je tako blizu akademiji, nema nikakvu manifestaciju. Cilj je zato pokrenuti manifestaciju u sklopu koje bi se ustanovila i nagrada za studente glume koji bi najbolje interpretirali Matošev tekst. Iniciralo bi se prikupljanje arhivske građe i literature koja bi knjižnicu postupno pretvarala u opremljeni istraživački centar za rad mladih kroatista, kroatologa, kulturologa, povjesničara, jezikoslovaca i dr. Umjetničko-znanstvena manifestacija Dani Antuna Gustava Matoša jednogodišnjim okupljanjem u Tovarniku i organiziranjem znanstveno-stručnih kolokvija želi stvoriti trajni rad na proučavanju građe o Matošu s posebnim naglaskom na književno-znanstvena izlaganja kojima često nedostaju žučne rasprave, što je nužno mijenjati jer je upravo Matoš, podsjetio je profesor Goran Rem, otac polemike.

Dovoljno je prostora u istraživanju Matoša i zato je potrebno odmaknuti se od uobičajene, lektirne slike o njemu te istraživati druga njegova djela, poput vrhunskih eseja koji se dotiču umjetnosti, politike, kulture općenito, a koja se vrlo lako aktualiziraju, istaknuo je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, okupljenima ukazavši na važnost uključivanja školske djece, primjerice informatičkim projektima skeniranja Matoševih knjiga. Zato je bitno kulturu djeci predstaviti kao igru, dometnuo je Vladimir Stojsavljević iz Ministarstva kulture, predstavivši projekt Ruksak kulture, ali i ukazavši na nedostatak filmskoga i likovnoga odgoja u školama, koji sve češće ostaju na radu pojedinih entuzijasta. Na tom je tragu predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač istaknuo intermedijalnost kao poželjan pristup u organizaciji takve manifestacije, gdje će se uz dramski dio, znanstvene kolokvije, vrlo lako uklopiti i glazbeni koncert. Podsjetio je kako bi se nagrada za književnu i umjetničku kritiku Matice hrvatske A. G. Matoš mogla prirediti upravo u Tovarniku. Zato je bitno „odgajati publiku“ u manjim sredinama, istaknula je Anica Bilić pri HAZU-u u Vinkovcima kako bi znanstveni skupovi bili popraćeni i sudionicima i medijima. A privući medije dio je i marketinške infrastrukture, napominje Dubravka Đurić Nemec, ne samo one materijalne, koju je nužno izvlačiti iz EU-fondova, koji će se ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju povećati. U sklopu projekta Vukovar–Vučedol–Ilok lako je uklopiti i Dane Antuna Gustava Matoša, s čim se složio i načelnik općine, kojemu je želja što bolja komunikacija s Društvom A. G. Matoša te oživljavanje Matoševe rodne kuće.

Organiziranje manifestacije Dani Antuna Gustava Matoša na njegov rođendan 13. lipnja vraća iz zaborava toga velikoga književnika i omogućuje revalorizaciju njegova raznovrsna opusa. Matoš kao kritičar, polemičar, politički mislilac, pjesnik, nadasve Europejac rekao je jednom prigodom kako piše ušima i za dobre uši. Njegove riječi danas pozivaju i prozivaju ne samo kulturne i znanstvene stručnjake nego i zaljubljenike u njegovo djelo, na potrebno iščitavanje, kontekstualizaciju – i divljenje.