U iščekivanju referenduma o izgradnji na Srđu

Zahvaljujući određenim povijesnim, gospodarskim i političkim, okolnostima Hrvatska je u minulim stoljećima donekle uspjela sačuvati mnoge svoje prirodne vrijednosti, kojima nas je Stvoritelj doista obilno obdario. Među tim prirodnim vrjednotama čisti i netaknuti prostori imaju danas posebnu vrijednost i upravo su takva područja, čista i neizgrađena, izniman kapital. Naravno ne „kapital“ za trošenje, nego za uživanje i čuvanje, i to ne samo za sebe nego još više za buduće naraštaje, naše potomke. Nažalost toga nisu svjesni mnogi iz redova naših političkih i gospodarskih struktura, jer njih u gospodarskim projektima vodi samo interes i kapital, koji nema ni srca ni duše. Znakovito je da su vrijednost čistih krajolika tisućljećima znali i osjećali australski domoroci, Aboridžini, koji su gotovo nestali iz svojih pradavnih postojbina upravo zbog nasilna prodora osvajačkog i bezdušnog kapitala u njihove krajolike. Poznata je misao njihova poglavice, koji je rekao: „Sve znanje nalazi se u krajoliku. Ne samo krajolik, svaka stvar posjeduje vlastiti duh, a taj duh čezne za mirom.“ Ako dopustimo da nam agresivni kapital prekomjernom i neprimjerenom gradnjom uništi duh još netaknutih krajeva, Hrvatska će postati neka druga zemlja, slična mnogim zemljama koje su megalomanskom izgradnjom upropastile svoje prirodne prostore te umjesto da privlači ljude posebnošću i jedinstvenošću, postat će neprivlačna i bez istinskoga jedinstvenog identiteta.

Snimio Željko Tutnjević

Posljednji je trenutak da se zvoni na uzbunu, da se probudimo, da ustanemo u obranu našega najvrednijeg resursa, koji na našu sreću još posjedujemo, a to je sačuvani i neizgrađeni prostor, čija se vrijednost sastoji upravo u tome što je čist i netaknut, dakle djevičanski. Kapital koji nema ni srce ni dušu želi zaposjesti upravo ona područja koja imaju i srce i dušu. Jedan od takvih krajolika koji je trenutačno u opasnosti jest prostor na Srđu ponad Dubrovnika. Vrijednost prostora na Srđu najbolje znaju ljudi koji danas žive u njegovoj blizini, kao što su to znali i njihovi preci, koji su dolazili u te krajolike da bi odmorili dušu i uživali u ljepoti prirode koju je Bog stvorio. Stoga, kad oni jednostavno kažu „Srđ je naš“, treba im vjerovati i poštivati njihovo mišljenje i osjećaje, a ne mišljenje onih kojima je profit jedini smisao i svrha. Nedirnuti krajolici gospodarski su i strateški sve važniji. Stoga svaka intervencija u prostor zahtijeva promišljen i vizionarski pogled, i to na dulji rok. Razumni političari i gospodarstvenici neće dopustiti da ih zavede mogućnost trenutačnog iskorištavanja pojedinih prirodnih područja, nego će nastojati sagledati posljedice koje se mogu pojaviti nakon pedeset i više godina, jer prostor jednom „potrošen“ više se ne može vratiti. Moramo biti svjesni da će čista i nedirnuta priroda imati istu, ako ne i veću, vrijednost i za tisuću godina, a golf-igrališta trenutačni su gospodarski hir, i to ne za veći broj turista, već za bogate pojedince, i to one s dubljim džepovima. Stoga je čak i nemoralno žrtvovati opće nacionalne vrijednosti da bi se zadovoljili trenutačni hirove bogatih pojedinaca.

Čuvanje i poštovanje čistih i neizgrađenih prostora, naslijeđenih od predaka, preduvjet su i temelj našega vlastitog kvalitetnijeg i zdravijeg života, kao i bolje turističke ponude. Pritom nije u pitanju samo naše tjelesno zdravlje, nego i zdravlje duha. Osim toga to je i moralno i etičko pitanje, jer uključuje i našu odgovornost prema onima koji će ovdje živjeti nakon nas, a ekološki čisti i djevičanski krajevi bit će svakoga dana sve privlačniji i sve traženiji, čak i među modernim „hodočasnicima“, turistima. Moramo biti svjesni da istinska ljepota naše zemlje izvire iz duše krajolika, odnosno iz duše ljudi koji u tim krajolicima obitavaju. Iskonska i iskrena veza između našega čovjeka i zavičaja zacijelo je jedan od temeljnih razloga što se na ovim prostorima hrvatski čovjek održao unatoč višestoljetnim aspiracijama drugih da se nasilno ukorijene na ovom iznimnom dijelu Sredozemlja.

Zaključno spoznajmo da smo Srđ obranili u ratu i da ga moramo obraniti i u miru kako bi i u budućim stoljećima naši potomci u skladu i suživotu s dušom čistih i sačuvanih krajolika mogli ovdje odmarati i srce i dušu uživajući u ljepotama što ih je Bog stvorio.