Ogranci

Ogranak Matice hrvatske u Blatu organizirao je 13. veljače u samostanskoj dvorani Družbe Kćeri Milosrđa promociju zbirke pjesama Vinicija B. Lupisa Volumen legis (izd. OMH u Dubrovniku, 2012). U ime organizatora okupljene je pozdravio predsjednik OMH Blato Prijam Bačić, a o zbirci je govorio prof. Tonći Padovan upoznavši okupljene sa znanstvenim i stručnim radom autora, tehničkim pojedinostima knjige i samim sadržajem poetske zbirke. Autor Lupis zbirku je predstavio naglasivši širinu područja koje obuhvaća i pročitavši dvije pjesme koje reprezentiraju zbirku u cjelini. U programu su sudjelovali i pjevači bratovština Svih svetih i Sv. Vincence te Danko Mirošević, a svečanu promociju vodila je tajnica Ogranka Matice hrvatske u Blatu Franciska Jurišić Bačić.

Grude

Manifestacija Dan sjećanja na Ivana Alilovića, književnoga povjesničara i političkog zatvorenika, održana je 15. veljače u kinodvorani Grude. Povod je manifestaciji obilježavanje desete godišnjice smrti velikog istraživača književne i kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine o kojem se danas, usprkos njegovoj neprijepornoj važnosti, nažalost govori tek prigodničarski i obljetničarski. Profesor Ivan Alilović rodio se u Ružićima 25. veljače 1922, a umro je u bolnici u Mostaru 11. veljače 2003. Autor je više knjiga i nekoliko desetaka članaka iz zavičajne baštine i hrvatske kulture s područja Hercegovine i šire. Alilović je bio istaknuti član Matice hrvatske i politički zatvorenik u doba komunizma. Njegov životni put opisao je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u već kultnom tekstu Slučaj Alilović, objavljenu prvi put u Kolu br. 12, 1970, koji je četrdeset i jednu godinu poslije, 2011, u nakladi OMH u Grudama, doživio i svoje ukoričeno izdanje. „Kultni Zidićev tekst kroz slučaj pojedinca govori o stradanju i borbi obespravljenoga naroda u vremenima režimskoga ugnjetavanja, uskraćivanja temeljnih ljudskih i nacionalnih prava i divljeg nerazuma, prinoseći i sam toj borbi: činjenicama i uzornim – hrvatskim – jezikom“, zapisao je u Vijencu br. 444 Milan Bešlić. U sklopu manifestacije u Grudama u organizaciji ogranka MH predstavljen je roman Jesenje lišće novinara i kolumnista Frane Vukoje.

Velika Gorica

Nakon kraće stanke u veljači je otvorena nova sezona Matičina četvrtka. U muzeju Turopolja održano je predavanje o vrlo aktualnoj temi – legalizaciji objekata – koje je održao arhitekt i projektant Ivica Leder. Tijekom proteklih nekoliko mjeseci provodi se sveobuhvatna akcija legalizacije bespravno izgrađenih objekata na području Hrvatske. To je još jedan od pokušaja sređivanja imovinskopravnoga stanja nekretnina hrvatskih građana. U posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj je izgrađeno gotovo 300.000 bespravnih objekata, a uzroci takve poplave bespravne gradnje mogu se naći u slabu funkcioniranju pravnoga sustava i organa vlasti, posljedicama ratnoga nereda, nedorečenosti zakona, ali i u nizu drugih faktora. Ivica Leder iznio je postupke moguće legalizacije, potrebnu dokumentaciju, cijene legalizacije i sl. Odgovorio je i na brojne upite okupljenih Goričana, koji su ispunili dvoranu. Iako Matičin četvrtak Ogranka MH uglavnom priređuje predavanja kulturološkoga i znanstvenog karaktera, posljednje je pokazalo da se gorički matičari ne libe proširiti svoj djelokrug i na druga područja, ukoliko je to stvarna potreba članova i građana. Time nastavljaju dobru tradiciju i duh Matice hrvatske, koja je upravo zbog suživota sa svim slojevima društva i odgovaranjem na stvarne potrebe ljudi izrasla u našu najdugovječniju i najveću kulturnu ustanovu.

Zaprešić

U povodu 440. obljetnice seljačke bune, koja je završena okrutnim pogubljenjem Matije Gupca 15. veljače 1573, položeno je cvijeće na spomen-ploču poginulim seljacima i održana tribina Seljačka buna 1573. – od legende do povijesne zbilje u organizaciji Ogranka MH u Zaprešiću. Na tribini su o nastanku i širenju bune na zaprešićkom području govorili Hrvoje Petrić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, Branko Čičko iz Srednje škole Oroslavlje te predsjednik OMH u Zaprešiću Stjepan Laljak. U ime pokrovitelja pozdravnu riječ izrekao je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i Vjeran Štublin, pročelnik Upravnoga odjela za prosvjetu i kulturu Zagrebačke županije. Na tribini se moglo čuti kako su

današnji Grad Zaprešić i okolne općine pripadale susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, najvećem posjedu u ondašnjoj Hrvatskoj, kojem je gospodar bio okrutni Franjo Tahi. Nezadovoljstvo i pobune kmetova i seljaka s toga područja počele su šest godina prije izbijanja bune 1573. Kapetani seljačke vojske (Ivan Svrač, Matija Fistrić i dr.) sastajali su se i dogovarali u mlinu na Krapini pokraj Novih Dvora s vrhovnim vojnim zapovjednikom Ilijom Gregorićem i glavnim vođom Matijom Gupcem.

Seljačka buna počela je 28. siječnja. Nakon početnih uspjeha, buna je završila 9. veljače porazom seljačke vojske kod Stubice. Iz zaprešićkoga kraja u buni je živote izgubilo na stotine seljaka, a mnogi su osakaćeni. Seljački kralj Matija Gubec odveden je u Zagreb i okrutno pogubljen 15. veljače 1573. na Markovu trgu. O seljačkoj buni nastale su brojne legende. No što je povijesna zbilja, a što predaja, još nije potpuno razjašnjeno. Na pitanje je li Matija Gubec živio u Jablanovcu, kako govori pučka predaja, pokušao je odgovoriti Stjepan Laljak. Zašto je motiv seljačke bune tako čest u hrvatskoj književnosti, likovnoj umjetnosti, glazbi i filmu, zapitao se Hrvoje Petrić, kako se obilježavala seljačka buna u Zaprešiću i okolnim mjestima, kada su (uz 400 godina seljačke bune 1973) postavljene spomen-ploče, rekonstruirao je Branko Čičko. Predsjednik zaprešićkog ogranka MH najavio je knjigu o seljačkoj buni, za tiskanje koje treba naći pokrovitelja. Uz ono što se o buni manje-više zna, u knjizi će biti objavljen prijevod pisma brdovečkih seljaka od 19. lipnja 1567. protiv silnika Franje Tahija te izjave seljaka iz Zaprešića, Brdovca, Pušće, Jablanovca i Stubice na ispitivanju od 3. do 8. srpnja 1567. protiv Tahija. Bit će otisnute i pjesme, popijevke te pučke legende o Gupcu, buni, mlinu na Krapini...