Za pristupanje Uniji nema plana B

Ukoliko Hrvatska ne postane 1. srpnja članica EU-a, gubi oko 800 milijuna eura koje bi dobila u drugoj polovici 2013. Osim toga, tu su nesagledive posljedice za slovensko-hrvatske odnose, kao i za odnose Slovenije unutar Unije

Nešto manje od pet mjeseci prije planirana pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji ulazimo u završnu fazu procesa ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske. Dosad je ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u ratificirala 21 zemlja članica. Ratifikacija preostalih članica očekuje se čim Europska komisija 21. ožujka predstavi svoje izvješće o Hrvatskoj. Jedino Slovenija zasad ne pokazuje znakove da bi proces ratifikacije hrvatskoga pristupnog sporazuma mogao početi uskoro.

U pet zemalja pripreme za ratifikaciju ili sam postupak već su počele i ne očekuju se problemi. Belgija, Danska, Finska, Nizozemska i Njemačka najavile su da će do predviđenog hrvatskog pristupanja sve biti riješeno uz preduvjet da Europska komisija u ožujskom izvješću potvrdi da je Hrvatska ispunila sve uvjete i uspješno riješila domaće zadaće, prije svega u području tržišnog natjecanja, posebice hrvatskih brodogradilišta, zatim državne uprave i pravosuđa te uspješno rješila preostala pitanja oko graničnog prijelaza kod Neuma.

Potkraj siječnja u Europskom parlamentu Hrvatsk je a bila na dnevnom redu, gdje su članovi Vanjskopolitičkog odbora naglasili kako se u toj europskoj instituciji ne razmišlja o mogućnosti da Hrvatska 1. srpnja ne pristupi EU. Izričito je naglašeno da ne postoji plan B.

Europski zastupnici u vrlo oštru, odrješitom i jasnom tonu upozorili su Sloveniju na moguće posljedice ako vlada u Ljubljani blokira pristupanje Hrvatske Uniji predviđeno za 1. srpnja. Europski zastupnici računaju da će Hrvatska postati 28. članicom u predviđenom roku. Izraženo je i duboko žaljenje što je Slovenija sada (p)ostala posljednja članica u procesu ratifikacije pristupnog ugovora.

Hrvatska spremna, Slovenija koči

U raspravi u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta izvjestitelj za Hrvatsku, češki socijaldemokrat Libor Rouček, poručio je kako bi „uistinu bilo tragično kada bi se Slovenija kao prijateljska i susjedna zemlja Hrvatske našla u situaciji da kao zadnja na kraju ne ratificira ugovor“. Rouček je zastupao mišljenje da bi Slovenija kao zemlja koja pripada krugu zemalja jugoistočne Europe trebala biti predvodnik politike proširenja Europske Unije. Rouček i drugi europski zastupnici izrazili su razumijevanje za niz neriješenih pitanja od bilateralnih do multilateralnih, ali su svi pozvali da se pitanje riješi pozitivno. U raspravi je istaknuto da je hrvatsko članstvu u EU i od vitalnog interesa Slovenije. „Dođe li do blokade Hrvatske od strane Slovenije, nitko neće biti pobjednik, ni Slovenija, ni Hrvatska, ni regija, ni Europska Unija“, rekao je Rouček. On je istodobno podsjetio na nekadašnji prijepor Slovenije s Italijom, a bilo je to u vrijeme slovenskih pregovora o članstvu u Europskoj Uniji. „Ne zaboravite prijepor između Slovenije i Italije. Da se Italija tada ponašala suprotno duhu postizanja konstruktivnog rješenja, danas možda na dnevnom redu ne bi bila Hrvatska već Slovenija“, rekao je Rouček.

U raspravi u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta zanimljivo je bilo da je od slovenskih zastupnika sudjelovao samo Jelko Kacin, koji je ujedno i izvjestitelj za Srbiju. On je ponovio slovenska stajališta da Hrvatska ne ispunjava uvjete sve dok ne povuče punomoć za tužbe protiv Ljubljanske banke. „Dodatni pritisci neće pomoći, zemlje članice suverene su i ne vidim koji bi član slovenskoga parlamenta glasovao za ratifikaciju ako se ti preduvjeti ne ispune. Nije vrijeme za emotivni, nego za racionalni pristup. Hrvatska treba povući punomoći i ako to napravi, nadam se da će se ratifikacija dovršiti na vrijeme i na dobrobit svih“, rekao je Kacin, ističući da su odnosi s Hrvatskom strateško pitanje i da ne ovise o tome tko je na vlasti ni o tome je li riječ o tehničkoj ili privremenoj vladi.

Slovenija se nalazi u izvanrednom stanju

Kacinovo obraćanje izazvalo je zgražanje europarlamentaraca

Slovenski zastupnik Kacin poručio je da pitanje Ljubljanske banke nije bilateralno, nego multilateralno, ponovivši da samo hrvatska vlada može spriječiti ulazak Hrvatske. Kacin je dobio nekoliko replika, a posebno je bila zanimljiva replika predsjedavajućeg Vanjskopolitičkog odbora, njemačkoga konzervativnog zastupnika Elmara Broka. „Razumijem da obje strane trebaju naći rješenje, ali to ne znači da država članica koja ima pravo veta može reći da ona druga mora učiniti ono što mi želimo. Treba doći do dogovora na ravnopravnoj osnovi, a ne da se država članica koristi pravom veta da bi onoga drugog svukla do gola“, bio je slikovit Brok. Osim Jelka Kacina jedini europski zastupnik koji se izjasnio protiv članstva Hrvatske u EU bio je član Komunističke partije Grčke Charalampos Angourakis, kazavši da to nije u interesu hrvatskih radnika.

Da se ulaskom Hrvatske ne bi trebalo koristiti kao političkom ucjenom pojedinih parlamenata i vlada zemalja članica koje još nisu ratificirale ugovor o pristupanju Hrvatske slažu se i predstavnici europskih liberala i socijalista, a to su prije nekoliko dana i u Zagrebu naglasile mađarska zastupnice Zita Gurmai i njemačka parlamentarka Alexandra Thein.

„Parlamenti Danske, Njemačke, Nizozemske i Slovenije još nisu ratificirali ugovor o pristupanju“, izjavile su europske zastupnice Thein i Gurmai i dodale kako „Europski parlament svim svojim snagama podržava članstvo Hrvatske“. Dvije zastupnice upozorile su svoje kolege u zemljama članicama da „zbog unutarnjopolitičkih razloga ne sprečavaju, odugovlače ili ugrožavaju članstvo Hrvatske u Uniji 1. srpnja“.

Slovenija u dubokoj krizi

Prema izjavi slovenskog europskog zastupnika Jelka Kacina, koji govori da je Hrvatska ratifikacijom sukcesije u Saboru prihvatila i određene obveze i odgovornost kao i dogovorom Pahor–Kosor prigodom zatvaranja poglavlja 4. u pregovorima s EU-om, također postoje dugovanja pravnih osoba (poduzeća) bivšoj Ljubljanskoj banci (LB). Jelko Kacin govori da je odnos stare štednje hrvatskih građana u LB-u i potraživanja LB prema hrvatskim tvrtkama u omjeru 1:5. No stara štednja nije dio sukcesijskog ugovora. Bilo bi zanimljivo pozabaviti se i pitanjem zašto se belgijska banka KBC povukla iz nove Ljubljanske banke. O tome se vrlo malo zna, a još se manje izvještavalo u medijima.

Slovenija naravno kao zemlja članica može odlučiti da odbije ratifikaciju, pa i u posljednjem trenutku. Bilo bi to drugi put u povijesti Europske Unije da je neka članica odbila članstvo zemlje pristupnice. Prvi put je to učinila Francuska Velikoj Britaniji. Britanske namjere da 1961. i 1967. pristupi tadašnoj Europskoj ekonomskoj zajednici blokirala je Francuska i njezin predsjednik Charles de Gaulle. Velika je Britanija na kraju pristupila Uniji tek 1973.

Slovenija se zapravo nalazi gotovo u „izvanrednom stanju“, kako su to opisali i inozemni mediji u izvješćima i reportažama iz Ljubljane. Slovenija je dugo godina gajila ugled primjerenog učenika Europske Unije, gotovo da je uživala ugled štrebera. Životni je standard rastao, a gospodarstvo cvjetalo, ali sada je to već daleka prošlost. Financijska je kriza pogodila i ovu malu članicu EU-a, a posljednice su da zemlja mora rigorozno štedjeti. Zbog toga je na ulice izašlo na desetke tisuća slovenskih građana, koji su nezadovoljni ne samo uvjetima života i rada nego i vladom.

Slovenska je vlada odlučila proširiti stroge mjere štrednje protivno mišljenju sindikata. Vlada u Ljubljani odlučila se na stroge mjere štednje jer strahuje da bi mogla izgubiti pola milijarde eura financijske pomoći iz Bruxellesa ukoliko ne ispuni obećanja o štednji.

Pola milijarde eura mnogo je novca za zemlju od dva milijuna stanovnika koji trpe ne samo zbog gospodarske recesije nego i zbog vrlo slaba izvoza. Slovenija je već neko vrijeme kandidat za dobivanje pomoći iz Fonda za spašavanje članica eurozone, no zasad vlada u Ljubljani tvrdi da može zemlju sama stabilizirati. Ipak, to bi u ovom trenutku, kada se pored strukturne krize pojavila i politička, moglo biti još teže. Vlada u Ljubljani više nema većinu, a koliko se može održati manjinska vlada, to ćemo vidjeti. Novi izbori u Sloveniji mogli bi zakomplicirati ratifikaciju pristupnog ugovora s Hrvatskom, strahuju sada mnogi promatrači i u Bruxellesu, pa je razumljivo da napetost raste u objema zemljama. Iz Europske komisije pak poručuju da pritisak ili bilo kakve izjave iz ostalih članica Europske Unije ili sa strane u smjeru Slovenije ne bi bili od pomoći. Samoj Europskoj komisiji ruke su vezane. Jedino je eventualno moguća, ukoliko bi je zatražile i Slovenija i Hrvatska, neka vrst medijacije, no čini se da je i za tako nešto vrijeme prilično poodmaklo. Ostalo je još svega mjesec dana, kako poručuje i šef europskih socijaldemokrata i bivši izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda.

Koje su posljedice ako Hrvatska ne pristupi Uniji?

Ukoliko Hrvatska 1. srpnja ne postane članica EU-a, tada gubi oko 800 milijuna eura koje bi dobila u drugoj polovici 2013.

Riječ je o novcu iz Kohezijskih (687,5 milijuna eura) i Strukturnih fondova (93,5 milijuna eura) te još neka druga manja stredstva. Druga je posljedica vrlo vjerojatan pad kreditnog rejtinga.

Osim toga, tu su nesagledive posljedice za slovensko-hrvatske odnose, kao i za odnose Slovenije unutar Europske Unije. Hrvatska je jedna od rijetkih uspješnih priča Unije u posljednjih nekoliko godina. Članstvo Hrvatske pravo je ohrabrenje i samoj Uniji, jer dobiti novu članicu u vremenima možda najdublje krize od postojanja EU-a zapravo je prava sreća, koju velika većina u Europskoj Uniji zna cijeniti.

Hrvatska je mala zemlja, no na Hrvatsku se u Uniji računa. Ne samo kada je u pitanju jugoistočno susjedstvo i zemlje zapadnog Balkana. Hrvatsko iskustvo postkonfliktnoga društva kao i cijenjeni mladi stručnjaci na svim područjima dobro su došli u Europskoj Uniji. Zauzvrat Unija shvaća da s Hrvatskom dobiva još jedan izlaz na Sredozemlje, čije luke povezuju srednju Europu i čiji građani cijene plodove koji dolaze s hrvatskoga podneblja kao i turističke i ostale usluge koje u Hrvatskoj mogu biti još kvalitetnije i bolje. Hrvatski će jezik biti sada ravnopravan s ostalim jezicima u Uniji, a postat će atraktivan ne samo stranim prevoditeljima u europskim institucijama. Ostaje nada da će Hrvatska nastaviti pozitivno osvajati Europljane i buduće sugrađane Unije te da će šarm koji dolazi iz Hrvatske i koji već sada na stotine privremeno zaposlenih Hrvatica i Hrvata šire po institucijama Europske Unije, bilo u Bruxellesu bilo u Luxembourgu, potvrditi kako je Hrvatskoj oduvijek bilo mjesto u klubu europskih naroda i država. Želim misliti da će taj hrvatski šarm osvojiti i odgovorne u Sloveniji te da za Hrvatsku ne postoji plan B.

Hrvatske aktivnosti

u Europskom

parlamentu

Europski parlament svoj je pristanak dao 1. prosinca 2011. Za ugovor o pristupanju glasalo je 550 zastupnika za, 34 su bila protiv, a 41 parlamentarac bio je suzdržan. Glasanje se održalo tjedan dana prije potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske.

Hrvatski je sabor 9. ožujka 2012. jednoglasno ratificirao ugovor o pristupanju, gdje je 136 prisutnih od ukupno 151 zastupnika glasalo za.

Od travnja 2012. dvanaest hrvatskih promatrača Hrvatskog sabora aktivno sudjeluje u radu u Europskom parlamentu, ali nemaju pravo glasa.

Osam od dvanaest hrvatskih promatrača članovi su hrvatskog izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom Odboru EU–Hrvatska, uključujući i predsjednika i dva potpredsjednika. Šest promatrača članovi su Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora. Četiri su promatrača i u Zajedničkom parlamentarnom odboru i u saborskom Odboru za europske integracije.